Dan kada je i službeno započeo 'Američki san' kojega i dalje sanjaju

Američka deklaracija o neovisnosti 'The Declaration of Independence' deklaracija je koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija koje su postojale u Novom Svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost.

U Deklaraciji je istaknuto pravo na revoluciju, odnosno, načelo da je pravo i dužnost svakog naroda da izmijeni ili zbaci tiransku vlast koja ga tlači. Potvrđena je od Kongresa 4. srpnja 1776. godine te je Deklaracija postala konstitutivni akt SAD-a, njihov prvi ustavni akt.

Potpisalo ju je 56 ljudi, koji su danas slavljeni u SAD-u kao tzv. “Očevi osnivači”, “Founding Fathers“. Među potpisnicima bili su slavni izumitelj Benjamin Franklin, budući predsjednik John Adams te John Witherspoon. Kao predsjednik Kongresa prvi se potpisao John Hancock i to velikim energičnim potpisom. Danas je u američkoj kulturi čest izraz “John Hancock” kao sinonim za potpis uopće. Zanimljivo je da je od 56 potpisnika Deklaracije nezavisnosti bio samo jedan katolik, Charles Carrol, dok su ostala 55-torica bili protestanti ili ostali kršćani.

Američki Dan neovisnosti jedan je od najvažnijih datuma u modernoj svjetskoj povijesti jer obilježava početak državnog uređenja zasnovanog na razvoju demokracije, liberalnog konstitucionalizma i slobode pojedinca. Deklaracija je otvorila put i drugima. Amerika je postala uzor mnogima koji su sanjali život u državi koja poštuje neotuđiva prava pojedinca na slobodu, jednakost pred zakonom i gospodarsko blagostanje.

Praznik se uobičajeno slavi vatrometom, karnevalom, piknicima, političkim govorima, koncertima, i sl. Tim danom slavi se povijest i politička tradicija SAD-a.