Dačić se obrušio na Hrvatsku, spominje Oluju i etničko čišćenje

"Takva odluka je sramna, neshvatljiva i ponižavajuća za Srbiju. Ona je rezultat političke namjere da se zaustavi ili uspori europski put Srbije", izjavio je Dačić, napomenuvši da Bruxelles istodobno otrvara poglavlja s Turskom i Crnom Gorom.

On je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), odluku u Bruxellesu ocijenio kao "otvoreni politički pritisak na Srbiju da odustane od svoje jasne politike zaštite državnih interesa".

Dačić je rekao da će premijeru Aleksandru Vučiću predložiti hitne konzultacije o daljnjim vanjskopolitičkim potezima, podsjetivši da je Srbija ispunila sve što se od nje tražilo u dosadašnjem eurointegracijskom procesu.

"Srbija je, uz to, ključ regionalne stabilnosti i ulaže velike napore u reformama koje će stvoriti modernu europsku zemlju, zato EU treba prekinuti s tragikomičnim objašnjenjima da nas blokiraju Hrvatska i Velika Britanija. Ne, blokira nas EU, jer me nitko ne može uvjeriti da cijela EU nije utjecajnija od Hrvatske", naglasio je srbijanski ministar vanjskih poslova.

Dačić je postavio pitanje ide li Srbija u pravom smjeru kad se Beogradu unutar EU iz Hrvatske nameću eurointegracijska mjerila. 

"Uostalom, ako će Hrvatska - kao zemlja koja je počinila genocid nad Srbima u ustaškoj, fašističkoj NDH, u kojoj se još prolama fašistički pozdrav, te ako će kao zemlja koja je protjerala više od 200 tisuća Srba u akciji 'Oluja', vršeći etničko čišćenje - biti ta koja će biti mjerilo za ulazak u EU, onda se s pravom postavlja pitanje - idemo li u pravom smjeru", rekao je Dačić, prenosi RTS.

Srbijanska ministrica bez lisnice zadužena za europske integracije Jadranka Joksimović ocijenila je odluku EU da ne otvori poglavlja sa Srbijom kao "širu političku poruku koja znači da se Srbija usporava na europskom putu", a da se istodobno otvaraju nova poglavlja s Crnom Gorom i Turskom. 

Srbija u četvrtak nije otvorila pregovore u dva pregovaračka poglavlja 23 i 24 - Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost, koje je nizozemsko predsjedništvo planiralo do kraja svog predsjedanja 30. lipnja, i tim će se pitanjem sada baviti slovačko predsjedništvo koje počinje u petak.

Hrvatska je za poglavlje 23 imala primjedbe još u fazi kada se raspravljalo o prihvaćanju izvješća o mjerilima za otvaranje poglavlja. Zagreb se suglasio da prihvati to izvješće početkom lipnja, čime je otvoren put za izradu zajedničke pregovaračke pozicije EU-a, a nakon što je dobio jamstva da će u taj dokument biti uključeni hrvatski zahtjevi: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, uključujući  i prava hrvatske manjine u Srbiji te izbjegavanje sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina.