Crnogorci nam prijete skandaloznim potezom: 'To je loše za državu koja želi ići europskim putem'

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.  Njezinim bi usvajanjem populistički "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori.

To se događa nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.   Hrvatska je, međutim, zaprijetila da će usvajanje takve rezolucije usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU. Spajić je kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)".

Rekao je i da  postoji "momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u". "Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju", rekao je Spajić. 

FOTO: HINA

Misli da u petak neće to biti na dnevnom redu

Dodao je da on osobno misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, gospodarstva, vladavine prava i sličnog. Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.

Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu. Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji, komentirala je situaciju.

FOTO: HINA/Dario Andrašek

Rekla je što podrazumijevanju dobrosusjedski odnosi

"Dobrosusjedski odnosi podrazumijevaju su suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa". Na pitanje smatra li Hrvatska da je rezolucija korak prema narušavanju odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez "nepotreban i neprimjeren. Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem", kazala je. 

Pročitajte tekst rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici: Sad je jasno zašto je Vučić podivljao

"Način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom razdoblju u bitnome će utjecati na njezin europski put. Mi zaista želimo da Crna Gora prepozna važnost ovog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa. Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno", rekla je.