'TO JE PITANJE DRUGOG REDA'

Za Čovića nevažno što nema konstitutivnosti naroda u Rezoluciji; o tome govore Dayton i ustav

Autor

bkk/h

Predsjednik vladajuće hrvatske stranke u BiH i HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio je nevažnim što u sadržaju nedavne Rezolucije Europskog parlamenta nije zapisana konstitutivnost naroda, budući je ta odrednica dio Ustava ove zemlje koji je sastavni dio Mirovnog sporazuma iz Daytona.

28.06.2021. u 16:04
Ispiši članak

"Daytonska BiH, Aneks 4, jasno govori o ustavnoj ulozi konstitutivnih naroda. Je li netko sada naglasio konstitutivnost ili ne, to je pitanje drugog reda kada je riječ o meni", rekao je Čović  novinarima u ponedjeljak u Sarajevu.

Prošloga tjedna Europski parlament je prihvatio Izvješće o napretku te Rezoluciju o BiH u kojoj nije prošla inicijativa Europskih pučana i Hrvatske da se spomenu konstitutivni narodi. Protiv tih amandmana su bili zastupnici grupacije socijalista, liberala i zelenih, dok ruke hrvatskih europarlamentaca, europskih pučana i konzervativaca nisu bile dovoljne za uvrštenje u sadržaj Rezolucije.

Čović je pojasnio kako je položaj konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba definiran ustavom zemlje, što je potvrdio Ustavni sud odlukama o konstitutivnosti iz 2000. po apelaciji bivšeg bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Alije Izetbbegovića te presudi iz 2016. u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju bez preglasavanja brojnijih naroda.

"Mi imamo mnogo rezolucija koje smo pratili posljednjih 20 godina, u nekim se spominje manje ili više konstitutivnost, jednakopravnost, legitimno predstavljanja, eliminiranje opcije da jedan narod bira predstavnike drugog ili kako je tko pisao na kojoj destinacijama, gdje smo sve razgovarali od Bruxellesa, Sarajeva, Praga, Budimpešte, Washingtona", rekao je Čović.

Najavio je nastavak razgovara o izmjenama Izbornog zakona s čelnikom vodeće bošnjačke stranke SDA Bakirom Izetbegovićem uz posredovanje međunarodne administracije.

Čelnici dvije stranke potpisali su, uz posredovanje europskih i američkog diplomata te predstavnika međunarodnih organizacija sredinom lipnja prošle godine politički sporazum kojim su se obvezali na izmjene izbornog zakonodavstva koje se tiču načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda te Predsjedništvo BiH. Pri tome se moraju provesti presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kako bi se otklonila diskriminacija manjina da se mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi, dok je Ustavni sud naložio osiguranje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Do sada nije postignut napredak u razgovorima. Predstavnici američke administracije i EU-a u više navrata su ove godine pozivali političke lidere da se u neizbornoj godini provedu te izmjene. To je i jedan od ključnih uvjeta da zemlja dobije kandidacijski status s Europskom unijom.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.