Čović odbio sudjelovanje u radnoj skupini za definiranje reformi potrebnih za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU

Na poticaj i inzistiranje veleposlanika najutjecajnijh zapadnih država te šefa Delegacije EU u BiH prošlog je tjedna postignut dogovor o uspostavi ad hoc radne skupine koja bi, u roku od 30 dana, pripremila prijedlog mjera što ih BiH treba provesti kako bi ispunila 14 reformskih preporuka što ih je definirala Europska komisija.

Provedba tih preporuka iz Bruxellesa preduvjet su da bi BiH dobila "zeleno svjetlo" za kandidatski status u Uniji, za što je zahtjev podnijela još 2016., na čemu je tada snažno inzistirao upravo Čović. Europska je komisija u posljednjem mišljenju o stanju u BiH, objavljenom u svibnju 2019., točno popisala reforme koje BiH mora napraviti, od učvršćenja vladavine prava do socijalnih i gospodarskih mjera.

Kako na tom planu ništa nije učinjeno punih godinu dana zapadni diplomati su se angažirali na pokretanju očekivanog procesa predloživši da konkretan plan mjera izrade najviši državni dužnosnici, uključujući članove Predsjedništva, Vijeća ministara i čelnike oba doma državnog parlamenta.

Čović je član radne skupine trebao biti u svojstvu predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH, no on je odbio poziv na prvi sastanak u ponedjeljak, kojega je uputio predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

U opširnom pismu, kojeg prenose lokalni mediji, Čović je ustvrdio kako su članovi Predsjedništva BiH i zapadni diplomati pogriješili što su uopće osmislili takav projekt te da je reforme trebalo definirati Vijeće ministara. No najviše pozornosti posvetio je obračunu s Komšićem, kojemu je ponovo osporio legitimnost izbora za hrvatskog člana Predsjedništva nazvavši ga "uzurpatorom", izabranim protivno demokratski izraženoj volji hrvatskoga naroda. "Predsjedništvo u takvom sastavu niti uz najbolju volju ne može biti predvodnik pozitivnih procesa, posebno onih koji se tiču europskih integracija", napisao je Čović u pismo Džeferoviću.

Samom Džaferoviću prigovorio je pak kako "politička opcija koju zastupa", odnosno njegova Stranka demokratske akcije (SDA), djeluje sustavno s ciljem uspostavljanja vladavine bošnjačkog naroda, ne kao jednakopravnog, već isključivo nadmoćnog političkog naroda, primarno na području Federacije BiH.

Čović je na kraju poručio kako će predstavnici hrvatskog naroda, koje on smatra legitimnim, biti spremni sudjelovati u provedbi reformi na europskom putu, ali u onim tijelima u kojima nema Komšića odnosno kroz Vijeće ministara i parlament BiH.