Čović izmjene izbornog zakona nazvao 'dobrom porukom', Izetbegović kaže da neće proći u Zastupničkom domu

"Smatram da smo danas napravili jednu dobru stvar, dobru poruku i nadati se kada ovo ode po hitnoj proceduri u Zastupnički dom da ćemo imati kvalitetnu raspravu i dovoljno mudrih ljudi kako bi napravili preinake u Izbornom zakonu", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Pojasnio je da bi se prihvaćanjem izmjena Izbornog zakona omogućila provedba izbornih rezultata, brzo uspostavila vlasti te ubrzao put zemlje prema Europskoj uniji.

Po riječima Čovića, koji je predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, slične su se rasprave vodile i na susretu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u Bruxellesu ove nedjelje kao i prije 20-tak dana u Sarajevu.

"Cilj je da nakon izbora što prije uspostavimo vlast i stvorimo ambijent kako bi BiH bila u stanju dobiti kandidacijski status za EU", dodao je Čović.

Ocijenio je da je izborna reforma kojoj su posredovali dužnosnici iz SAD-a i EU-a ove zime i proljeća propala zbog odbijanja kompromisa bošnjačke strane i zadržavanja sadašnjeg statusa quo kako bi se moglo nastaviti s praksom preglasavanja Hrvata.

Izmjene Izbornog zakona BiH u gornjem Domu naroda državnog parlamenta usvojilo je danas sedam izaslanika, dok je svih pet bošnjačkih izaslanika glasovalo protiv. Da bi te odredbe stupile na snagu potrebno je da ih usvoji Zastupnički dom, što nije realno budući većina zastupnika dolazi iz bošnjačkih i građanskih stranaka. 

Posve suprotne ocjene od Čovićevih o prijedlogu izmjena Izbornog zakona iznio je vodeći bošnjački dužnosnik, čelnik SDA Bakir Izetbegović poručujući da te izmjene neće dobiti potporu donjeg doma državnog parlamenta. 

"Nije moguće da HDZ-ov prijedlog prođe kroz kompletnu Parlamentarnu skupštinu. Po njemu se ne bi mogle implementirati presude sudova", rekao je Izetbegović.

Dodao je da je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH kojega je dostavio HDZ BiH jednostran. 

Prijedlogom HDZ-a BiH većina izaslanika u federalni Dom naroda birala bi se iz pet županija gdje živi najveći broj Hrvata, dok bi se iz ostalih pet većinskih bošnjačkih županija birao jedan hrvatski izaslanik. U dosadašnjoj praksi bošnjačke stranke su birale u hrvatski klub Doma naroda Parlamenta Federacije BiH čak i izaslanike koji su se lažno izjašnjavali kao Hrvati poput Edima Fejzića iz Goražda ili nedavno preminulog Anela Šahinovića iz Bihaća.

HDZ BiH je predložio da se po sličnome modelu kao za Dom naroda bira i hrvatski član BiH Predsjedništva s presudnom potporom županija u kojoj živi najveći broj Hrvata. U tri navrata do sada je većinskom potporom Bošnjaka za hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran Željko Komšić koji je najavio ponovnu kandidaturu na izborima zakazanim u BiH najesen ove godine.