Čović i Izetbegović složni: Moguće je izmijeniti izborni zakon kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata

Nakon dvosatnoga sastanka u središnjici HDZ-a BiH Mostara, Izetbegović je istaknuo kako su obje strane spremne za kompromise, te da se stvara bolje ozračje u odnosima.

"S obzirom na to da se radi o provedbi presuda ustavnog suda BiH i Suda iz Strasbourgu, tu će nam trebati dvotrećinske većine. Mogu vam kazati danas da nije nemoguće to postići ... optimist sam da možemo naći rješenje", rekao je Izetbegović na konferenciji za novinare. Pri tome je pojasnio kako su predstavnici njegove stranke zajedno s HDZ-om BiH započeli raditi na načelima za uspostavu nove Vlade Federacije BiH u kojemu će se naći i Izborni zakon.

"Mislim da se približavamo tome da se definiraju načela. Nisam optimist da se može tako brzo napraviti izmjene Izbornog zakona u sljedećim danima, jer to nismo napravili godinama, ali mogu se dogovoriti načela. Postoji spremnost za kompromis", istaknuo je Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a BiH dodao je kako su ove dvije stranke i prijašnjih godina bile nadohvat rješenju izmjene Izbornoga zakona.

"Činjenica je da se rješenja mogu naći i da su bila na stolu zadnjih nekoliko godina. Bili smo često blizu dogovora. Nadam se da ćemo ovoga puta prijeći tu barijeru kako bi stvari cjelovito riješili", rekao je Čović.

Po njegovim riječima već sljedećeg tjedna će ekspertni timovi dvije stranke početi razgovore o pronalaženju zajedničkog rješenja o izmjeni Izbornog zakona koji bi zadovoljio načelo da Hrvatima drugi ne biraju člana državnog vrha, te izaslanika u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Čović je pri tome naveo primjer Željka Komšića koji je izabran u državno Predsjedništvo glasovima Bošnjaka.
"Što se tiče gospodina Komšića, on je za nas nelegalan, nelegitiman, drugi bošnjački član BiH Predsjedništva i naš odnos prema njemu je takav kakav jest", dodao je Čović.

Izetbegović je na konferenciji za novinare naveo i kako su dvije stranke spremne na suradnju u sredinama gdje su Hrvati i Bošnjaci u manjini, što praktično znači uglavnom na području Republike Srpske.

"Dogovorili smo se kada su lokalni izbori u pitanju, da u općinama gdje Hrvati i Bošnjaci čine manjinu, da koordinirano aktivnosti, odnosno da faktično zajednički nastupimo na lokalnim izborima", rekao je predsjednik SDA.

Dvije stranke razgovarale su i o uspostavi vlasti, pri čemu su opetovali identična stajališta o ustroju ministarskoga vijeća BiH. SDA i dalje inzistira da prihvaćanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) bude uvjet za ustroj Vijeća ministara, a čemu se protivi SNSD Milorada Dodika, dok pak HDZ BiH smatra kako ANP treba odvojiti od provedbe izbornih rezultata iz listopada prošle godine. Čović je uvjeren kako bi uspostavom Vijeća ministara BiH dobila prigodu sljedeće godine dobiti pozivnicu za otvaranje pregovora o članstvu s Europskom unijom.

"Brza uspostava vlasti na razini BiH daje nam prigodu da se u vrijeme predsjedanja Hrvatske EU-om u petom mjesecu, kada će ponovo na dnevnom redu biti kandidatski status Sjeverne Makedonije i Albanije, Bosna i Hercegovina nađe u tom paketu. Jedina prepreka da budemo u tome paketu je uspostava vlasti i prihvaćanje planova koji definiraju našu europsku budućnost", rekao je Čović.