Čolak nakon odluke Ustavnog suda: BiH mora izmijeniti izborni zakon

"Izlaz iz sadašnje situacije vidim u tome da Parlamentarna skupština izmijeni neustavne odredbe izbornog zakona BiH koje su izbrisane, kako je to Ustavni sud BiH naložio u ranijoj odluci u predmetu Ljubić", rekao je Čolak komentirajući odluku Ustavnoga suda.

Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim ocjenjivati ustavnost uredbe kojom je SIP ranije utvrdio način biranja zastupnika za Dom naroda parlamenta FBiH po prigovoru bošnjačkih zastupnika. Ovakvom odlukom je praktično otvoren put dovršetku uspostave vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu 2018. 

Čolak je pojasnio kako je Ustavni sud BiH u presudi po prizivu Bože Ljubića, zbog koje je kasnije i izbrisao prijeporne odredbe izbornog zakona naložio da se osigura izbor legitimnih izaslanika bez mogućnosti preglasavanja i manipuliranja s manje brojnim narodima, a u ovome slučaju Hrvatima.

"U toj odluci jasno je navedeno kako se treba primijeniti legitimno predstavljanje kako bi se izbjegla mogućnost manipuliranja izborom izaslanika iz sva tri naroda, a napose Hrvata", rekao je Čolak.

Rekao je da se odluka Ustavnog suda BiH mora poštovati bez obzira tko se s njom ne bude slagao. On se međutim usprotivio da ubuduće razne agencije i institucije poput SIP-a posreduju i tumače ustave i zakone kao što je to bilo u slučaju izbora izaslanika za Dom naroda jer bi to, po njemu, dovelo do sloma pravnog sustava.

"Bez obzira je li Ustavni sud izrijekom poručio, izmjenu zakona treba napraviti Parlamentarna skupština BiH. Ako bi bilo drukčije, onda bi razne agencije, službe mogle mijenjati i tumačiti zakone, a što bi dovelo u pitanje vladavinu prava te do apsolutnog sloma pravnog sustava", dodao je supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH.

On tvrdi kako SIP nije ispravno postupio s odlukom da se iz svake od deset županija Federacije BiH bira po jedan izaslanik Hrvat, Srbin i Bošnjak jer se time niječe presuda Ustavnog suda iz predmeta Ljubić koji je upravo izbrisao takvu odredbu u izbornom zakonu.

Dom naroda je gornji, nacionalni dom Parlamenta federacije BiH, kojega čini 58 izaslanika od čega je po 17 iz reda tri konstitutivna naroda, te sedam predstavnika ostalih koji se ne izjašnjavaju kao oni. Ovaj je Dom naroda napravljen kako bi se onemogućilo brojnijim Bošnjacima u Federaciji BiH, odnosno Srbima u Republici Srpskoj da imaju apsolutnu vlast, te da u donošenju važnih odluka moraju sudjelovati i predstavnici Hrvata.