Christian Schmidt novi je visoki predstavnik u BiH, hoće li njegovo imenovanje biti početak nove političke ofenzive?

"Apsolutno će doći do ofenzive, mislim da je ofenziva već u tijeku", kazao je Inzko u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RFE).

Pojasnio je kako je njemački političar Schmidt već obavio razgovore s visokim dužnosnicima u američkoj administraciji te u Berlinu i Bruxellesu, a obavio je i prve telefonske razgovore s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Ranije ovoga tjedna Schmidta je za novog visokog predstavnika imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) a Inzko je odmah nakon toga podno ostavku uz dogovor da ona stupi na snagu 1. kolovoza kada će posao u Sarajevu preuzeti njegov nasljednik.

Schmidt je nakon imenovanja u kratkim izjavama za medije u BiH kazao kako se raduje novom poslu te kako je najvažnija zadaća pomoći toj zemlji na njezinom europskom putu.

Nije želio komentirati trenutačno stanje u BiH pojašnjavajući kako će se od toga suzdržati sve dok ne preuzme novu dužnost.

Njegovu imenovanju na Upravnom odboru PIC-a usprotivio se predstavnik Rusije koja traži da se OHR zatvori. Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN teoretski ima mogućnost u tom tijelu ponovo otvoriti pitanje imenovanja Schmidta, no prema dostupnim informacijama neće uspjeti blokirati ovu odluku jer formalnog glasanja u Vijeću sigurnosti neće ni biti.

Upravni odbor PIC-a samo će izvjestiti Vijeće sigurnosti o svojoj odluci a ona će državama članicama biti tek dana na znanje.

Schmidt će tako biti osmi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH sa zadaćom nadziranja provedbe civilnog dijela Daytonskog sporazuma kako je definirano njegovim aneksom 10. Tim je dokumentom definirano i da je visoki predstavnik "vrhovni tumač", odnosno konačni autoritet u interpretaciji sadržaja.

Novom visokom predstavniku teoretski su na raspolaganju snažni mehanizmi poznati pod nazivom "bonske ovlasti" temeljem odluke PIC-a iz 1997. godine. 

Visoki predstavnik tada je dobio prošireni mandat koji mu omogućuje da smijeni dužnosnike koji krše zakone i Daytonski sporazum te da nametne zakone i odluke ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Visoki predstavnici su od 1997. godine koristeći taj mehanizam nametnuli više od 900 različitih odluka te smijenili na stotine izabranih dužnosnika. Najviše je za njima posezao Paddy Ashdown koji je nametnuo 430 odluka i smijenio čak 59 dužnosnika.

Te su se brojke s novim visokim predstavnicima postupno smanjivale da bi u mandatu Valentina Inzka, koji je na dužnosti u BiH od 2009. godine, bilo nametnuo pedesetak odluka.

Rezultat je to procjene PIC-a od prije desetak godina kako je potrebno pružiti priliku domaćim političarima da djeluju i pokažu da su sposobni provoditi reforme, no Inzko sada upozorava kako to baš i nije bila mudra odluka jer je njen rezultat desetljeće stagnacija i blokada.

Na pitanje što bi savjetovao svom nasljedniku, odgovorio je kako bi najbolji pristup bio kombinirati dvije faze odnosno onu u kojoj je međunarodna zajednica radikalno intervenirala i drugu u kojoj je uglavnom promatrala zbivanja.

"Prva fazu kada je međunarodna zajednica bila tu jako prisutna na robustan način treba osvježiti da sada ova Schmidtova faza bude kombinacija, da ta faza bude mješavina prve i druge faze", kazao je Inzko.

Imenovanje Schmidta pozdravile su političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je kako se nada da će on imati "široka leđa" koja će mu omogućiti učinkovitije djelovanje nego što je bilo Inzkovo, a nezadovoljne tom odlukom su jedino vladajuće struukture u Republici Srpskoj.

"On (Schmidt) je imenovan nezakonito i mimo procedura i onoga što predviđa Daytonski sporazum", ocijenila je predsjednica RS Željka Cvijanović. No propali su njeni pokušaji da i oporbene stranke u tom entitetu navede na zajedničko reagiranje kojim bi uz potporu Rusije pokušali osporiti imenovanje Schmidta.