Butković: Kroz projekcije proračuna za iduće tri godine bit će prigode za realizaciju projekata na hrvatskom jugu

Ministar Butković posebno je istaknuo značaj mjesta održavanja konferencije, baš u cestovno "odsječenom" Dubrovniku. "Tema o izgradnji cesta aktualna je za Dubrovnik, budući da se gradi Pelješki most. Obavljaju se istražne radnje i polako će izvođač izaći iz mora. Hrvatske ceste će donijeti odluku o drugoj fazi za pristupne ceste, a natječaj za treću i četvrtu fazu, zaobilaznicu Stona i prometnicu na Pelješcu, ide do kraja godine ili početkom 2019. godine. Puno nam je lakše za državni proračun kad smo osigurali 85 posto iz europskih fondova", rekao je Butković.

Dodao je kako na jugu Hrvatske ostaje još riješiti i autoceste od Ploča do Dubrovnika te brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik. "Uskoro idu projekcije proračuna za iduće tri godine pa će biti prigode za realizaciju tih projekata", izjavio je Butković. O mogućem smanjenju cestarine za kamionski promet kako bi ga se preusmjerilo na autoceste ministar je izjavio kako određene povlastice već postoje, ali kako je cilj preusmjeriti promet, što će se odrediti kroz izmjene pravilnika.

"U postupku poslovnog restrukturiranja Hrvatskih autocesta konzultanti trebaju dati rješenje najboljeg sustava naplate cestarina, a sve skupa ide u cilju povećanja prometa, odnosno kako bi i gospodarstvo i građani sve više koristili autoceste, koje trebaju biti sigurne ali i povoljnije", objasnio je Butković.

Dosadašnju provedbu Zakona o liberalizaciji autotaksi tržišta ocijenio je uspješnom i ne smatra da je zakon proizveo ljetne gužve u nekim primorskim gradovima.

"Osim liberalizacije autotaksi tržišta, utjecao je da mladi ljudi odlučuju ostati u Hrvatskoj, voze taksi, a ne idu negdje van. Mnogi su se s kontinenta mogli na moru zaposliti ovu sezonu. U zakonu postoje određeni problemi, ali nisu preveliki. Uz to, ne slažem se da je zakon prouzročio ljetne gužve, jer je to stvar gradova i bolje regulacije. Hrvatska je sve atraktivnija, a infrastruktura u nekim mjestima više ne zadovoljava današnje standard", ustvrdio je Butković.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić podsjetio je kako je Hrvatska dio prostora koji je bio duboko podijeljen sukobima i nepovjerenjem, a u kojem se imaju izgraditi veliki infrastrukturni projekti. "To se sigurno ne može izvršiti zajedničkog planiranja i usuglašavanja između susjednih država. Htjeli smo sve susjedne zemlje upoznati s infrastrukturnim projektima na dobrobit cijele regije. Ovaj prostor presijecaju suvremeni prometni pravci koji dosad nisu doživjeli svoju potpunu afirmaciju, a osnova su razvoja gospodarstva i turizma. Nadamo se da će se to dogoditi“, rekao je Škorić.

Izvršni dopredsjednik Međunarodnog cestovnog udruženja (IRF) Michael Dreznes istaknuo je značaj prepoznavanja potrebe za održivim i učinkovitim cestovnim mrežama. "Hrvatska razumije taj značaj, posebno po pitanju sigurnosti. Mi u IRF-u uvijek gledamo što možemo naučiti od jedne države i to primijeniti u drugoj. Ovakvi su skupovi sjajna prilika za to", rekao je Dreznes.

Dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić rekao je kako je fakultet kojem je na čelu predvodnik u unaprjeđenju prometnog sektora kako bi Hrvatska krenula u fazu gospodarskog oporavka i razvoja, što promet može generirati.

"Nova koncepcija integriranog razvoja prometna sustava naš je strateški cilj i dat ćemo sve od sebe da pomognemo", izjavio je Mlinarić.

Tijekom konferencije održat će se okrugli stolovi s temama dostignuća i planova Vlade, Jadransko-jonskog koridora, regionalne suradnje, inovacija u cestogradnji i cestovnoj sigurnosti, novosti u energetskoj učinkovitosti i klimatskoj održivosti, kao i predavanja, izložbe s pedesetak izlagača te tehnički obilasci.

Konferencija se održava u organizaciji Hrvatskih cesta, Hrvatskog društva za ceste - Via Vita, Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Međunarodne cestovne organizacije (International Road Federation) i Europskog cestovnog udruženja (European Union Road Federation).