BILATERALNI PREGOVORI

Burilović u Mostaru: Korona kriza je pokazala važnost ulaska u EU, ulazak BiH je strateški interes Hrvatske

Autor

ig/h

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović izjavio je u petak u Mostaru da bi Hrvatska puno teže izašla iz korona krize da nije članica Europske unije, iz koje očekuje pomoć za oporavak od 23 milijardi eura, te je izrazio očekivanje da će BiH uskoro postati članica, što bi joj donijelo višestruku korist.

04.12.2020. u 15:41
Ispiši članak

"Treba postaviti pitanje kako bi se Hrvatska izvlačila iz krize da nije članica EU. BiH će to biti puno teže. Hrvatskoj je kroz fond za oporavak predviđeno za sedmogodišnje razdoblje oko 23 milijardi eura. To korištenje fondova je nemjerljivo značajno", izjavio je Burilović novinarima uoči Gospodarskoga foruma kojega su u Mostaru organizirali HGK i Gospodarska komora BiH.

Dodao je kako je ulazak BiH u Europsku uniju 'strateški interes Hrvatske'. "HGK želi prenijeti iskustva u procesu pregovora o ulasku u EU, kao i članstvu u uniji, zato što je BiH druga domovina našeg naroda i brojne hrvatske tvrtke su ovdje u Bosni i Hercegovini. Jako je važno da prenesemo iskustva koja smo imali, a ona su posebice nakon ulaska u EU višestruko pozitivna. Zato je i vaš imperativ što skoriji ulazak u Europsku uniju od čega ćete imati višestruke koristi", istaknuo je Burilović.

Posebno je istaknuo ulogu HGK u procesu ulaska Hrvatske u EU. "Sukreirali smo bilateralne pregovore o slobodnoj trgovini i sporazume o pojedinim gospodarskim granama i time je Komora izravno utjecala na izmjene zakona koji su bili u interesu hrvatskih tvrtki. Brojni djelatnici Komore sudjelovali su u pregovaračkim skupinama lobirajući za interese naših članica, a čak dva naša djelatnika bili su glavni pregovarači za 6 poglavlja“, pojasnio je Burilović.

Predsjednik Gospodarske komore BiH Vjekoslav Vuković istaknuo je da se unutar BiH radi na kreiranju jamstvenih fondova iz kojih bi se pomoglo gospodarskim granama koje su posebno pogođene mjerama uvedenim zbog sprječavanja širenja korona virusa. 

"Prije svega govorimo o hotelijerstvu i turizmu. Industrija je ostala na nogama prije svega zahvaljujući tržištu Europske unije. Izvozni potencijal BiH je 70 posto orijentiran na to tržište", rekao je Vuković. Naveo je kako je u BiH izvoz zbog korona virusa pao za 25, a uvoz za 28 posto. No, u posljednje vrijeme se događa oporavak, tvrdi Vuković. 

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Europska Unija, koja u ukupnoj obujmu razmjene s BIH sudjeluje s gotovo 70 posto. Na tržište EU BIH najviše izvozi u Njemačku, a uvozi iz Hrvatske koja je i najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obujmu razmjene, a Srbija je najznačajnije tržište iz CEFTA regije.

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić istaknuo je neke konkretne benefite ulaska Hrvatske u EU.

"Hrvatska je od 2014. do 2020. godine ugovorila 11,1 milijardi eura iz EU fondova, a neki od strateških, velikih projekata koji se sufinanciraju tim sredstvima su i izgradnja Pelješkog mosta s 357 milijuna eura i nadogradnja Zračne luke Dubrovnik s 95 milijuna eura", pojasnio je Barbarić.

Kao glavne prednosti poslovanja na EU tržištu istaknuo je bescarinsko poslovanje, smanjene troškove prekograničnog poslovanja i slobodu kretanja kapitala i radne snage, a kao prepreke nejednake troškove poslovanja zbog različitih poreznih sustava, nedostatak informiranosti o mogućnostima jedinstvenog EU tržišta i ograničeno pružanje prekograničnih usluga.

"Ulazak u EU svakako je prilika za razvoj gospodarstva, a sredstvima iz EU fondova potiče se gospodarski rast, zapošljavanje i poboljšava kvaliteta života stanovnika", kazao je Barbarić.

Na forumu su sudjelovali i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i gospodarstvenici iz Hrvatske i BiH.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.