Broj mrtvih u Iranu raste, prosvjedi zbog smrti Mahse Amini traju desetu noć za redom

Iranci su izašli na ulice desetu noć zaredom kako bi prosvjedovali protiv smrti Mahse Aminija usprkos upozorenju pravosuđa.

Službeno je najmanje 41 osoba umrla od početka nemira, većinom prosvjednika, ali uključujući i pripadnike snaga sigurnosti, međutim izvori The Guardiana kažu da je stvarna brojka veća.

Organizacija za ljudska prava Iran (IHR) sa sjedištem u Norveškoj rekla je u nedjelju navečer da je broj mrtvih najmanje 57, ali je napomenula da zbog tekućih nestanaka interneta postaje sve teže potvrditi smrtne slučajeve u kontekstu u kojem su se prosvjedi koje vode žene proširili na desetke gradova.

Slike koje je objavio IHR prikazuju prosvjednike na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", navodno nakon što je pala noć u nedjelju.

Ponavljajući upozorenje predsjednika Ebrahima Raisija prethodnog dana, šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei u nedjelju je "naglasio potrebu za odlučnom akcijom bez popustljivosti" protiv glavnih pokretača "nereda", objavljeno je na web stranici pravosuđa Mizan Online.

Stotine prosvjednika, reformističkih aktivista i novinara uhićene su tijekom uglavnom noćnih prosvjeda otkako su prvi put izbili nemiri nakon smrti 22-godišnjeg Aminija u policijskom pritvoru 16. rujna. Amini je, podsjetimo,  pritvorena od strane policije za moral jer nije pravilno nosila hidžab.

U najvećim iranskim prosvjedima u gotovo tri godine snage sigurnosti pucale su bojevim projektilima, dok su prosvjednici bacali kamenje, palili policijske automobile i palili državne zgrade.

Neke su prosvjednice skinule i spalile svoje hidžabe na skupovima i odrezale kosu, neke su plesale pored velikih lomača uz pljesak gomile koja je uzvikivala "zan, zendegi, azadi" ili "žena, život, sloboda".

Web-monitor NetBlocks primijetio je "stalne nestanke struje" i "rasprostranjena ograničenja internetske platforme", pri čemu su WhatsApp, Instagram i Skype već blokirani. Ovo je uslijedilo nakon starijih zabrana na Facebooku, Twitteru, TikToku i Telegramu.

Govoreći u ime Europske unije, njezin visoki predstavnik za vanjsku politiku, Josep Borrell, rekao je da je "rasprostranjena i nerazmjerna uporaba sile protiv nenasilnih prosvjednika neopravdana i neprihvatljiva". Osudio je internetska ograničenja kao "očito kršenje slobode izražavanja".

Iran je pozvao britanske i norveške veleposlanike zbog onoga što je nazvao miješanjem i neprijateljskim medijskim izvještavanjem, dok je ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian također kritizirao američku potporu "izgrednicima".

U nedjelju je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da su SAD poduzele "opipljive korake" da sankcioniraju moralnu policiju.

Velika Britanija  okrivljen je za "neprijateljski karakter" farsi medija sa sjedištem u Londonu. Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je da se zalaže za slobodu medija i osudilo iransko "gušenje prosvjednika, novinara i slobode interneta".

Norveški izaslanik pozvan je da objasni "intervencionistički stav" predsjednika parlamenta Masuda Gharahkhanija rođenog u Teheranu, koji je izrazio podršku prosvjednicima.

"Da moji roditelji nisu odlučili pobjeći 1987., ja bih bio jedan od onih koji se bore na ulicama sa životom na kocki", tvitao je Gharahkhani u nedjelju.

Provladini skupovi održani su i u nedjelju, a glavni događaj održan je u središtu Teherana.

Prosvjedi u inozemstvu održani su u znak solidarnosti s iranskim ženama u Ateni, Berlinu, Bruxellesu, Istanbulu, Madridu, New Yorku i Parizu, između ostalih gradova.