Brnabić bjesni zbog onoga što se sprema Srbiji: Obrušila se na dvojicu hrvatskih političara

Naime, meta njenog napada ovaj put su bili izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula i zastupnik u Europskom parlamentu iz stranke Možemo! Gordan Bosanac. Povod novim prozivkama je izvještaj Europskog parlamenta o Srbiji, za koji je Bosanac kazao da nije nimalo povoljan za Srbiju.

Tim povodom se Brnabić ponovno oglasila na platformi X, prozivajući hrvatske eurozastupnike. "Tonino Picula, uz svesrdnu podršku blokadera, pripremio još jedan izvještaj o Srbiji. O izvještaju sve rekao još jedan europarlamentarac iz Hrvatske, Gordan Bosanac: 'Nema tu ničeg dobrog prema Srbiji'", započela je Brnabić svoj istup na društvenim mrežama.

"I to je sve što naš narod o tome treba znati - i o tome i o politici blokadera prema Srbiji, a koji su lobirali za ovakav izvještaj, pisali ga s Piculom, unaprijed mu se raduju, pozdravit će ga svim srcem kad bude usvojen i otvoreno će se hvaliti da je izvještaj takav zahvaljujući njihovom trudu i djelovanju. Dakle - nema tu ničega dobrog prema Srbiji. Ne prema Aleksandru Vučiću ili prema SNS-u, već prema Srbiji", dodala je.

Tonino Picula, uz svesrdnu podršku blokadera, pripremio još jedan izveštaj o Srbiji. O izveštaju sve rekao još jedan evroparlamentarac iz Hrvatske, Gordan Bosanac: "Nema tu ničeg dobrog prema Srbiji". I to je sve što naš narod o tome treba da zna - i o tome i o politici blokadera… pic.twitter.com/YdK3SYsDmm

— Ana Brnabic (@anabrnabic) June 3, 2026

Raniji izvještaji također kritični

"Nasuprot tome, mi se nastavljamo boriti za što više dobrog za Srbiju. Još jedna fundamentalna razlika između politike Aleksandra Vučića i anti-politike blokadera", zaključno je ustvrdila Brnabić. Vrijedi posjetiti da su i raniji izvještaji davali vrlo kritičnu ocjenu stanja u Srbiji, koja se još od pada nadstrešnice u Novom Sadu u studenom 2024. suočava s dugotrajnim prosvjedima.

Vučić reagirao nakon što Hrvatska nije ostala dužna Brnabić: 'Objavili joj i slike s broda'

EP je tako sustavno upozoravao na izražen politički pritisak na pravosuđe, slabe institucije i izostanak rezultata u borbi protiv korupcije na visokoj razini. Posebno oštre kritike idu na račun medijskih sloboda, gdje se redovito bilježe kampanje blaćenja i prijetnje neovisnim novinarima od strane prorežimskih medija i državnih dužnosnika, uz nesrazmjernu medijsku dominaciju vladajuće stranke.