BREXIT: EU učinila sve što je mogla, čeka se odluka Londona

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u Strasbourgu, u raspravi o zaključcima sastanka Europskog vijeća 17. i 18. listopada da je EU predano radila na uređenom Brexitu, ali i da je Brexit bio  "gubitak vremena i energije" koji su u njegovom mandatu mogli biti iskorišteni za rad na boljitku europskih građana. 

"Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da se postigne uređen Brexit", ponovio je Juncker.

"No, nemoguće je i nezamislivo da Europski parlament ratificira sporazum prije nego što se to učini u Westminsteru. Prvo London, a onda Bruxelles i Strasbourg", dodao je predsjednik Komisije na odlasku.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je eurozastupnicima na plenarnoj sjednici rekao da je sa čelnicima zemalja članica EU-a razgovarao o zahtjevu britanskog premijera Borisa Johnsona za odgodu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije te da će odluku o tome donijeti "idućih dana".

Čelnik Europskog vijeća istaknuo je kako se postignutim sporazumom s Velikom Britanijom "izbjegava kaotični Brexit".

"Trebamo biti spremni na sve, ali jedna stvar treba biti jasna. Rekao sam britanskom premijeru Borisu Johnsonu da odluka o Brexitu bez sporazuma nikada neće biti naša odluka", upozorio je Tusk.

Sporazumni "razvod" postignut je 17. listopada, a prvo ga treba ratificirati britanski parlament. U subotu je u Westminsteru izglasan tzv. Letwinov amandman kojim je odgođeno glasanje kako bi se prije toga donio zakon o primjeni sporazuma. 

Britanski eurozastupnik Nigel Farage, jedan od vodećih zagovornika Brexita, u raspravi u Europskom parlamentu  optužio je Borisa Johnsona da je prihvatio sporazum jer pokušava izbjeći još jednu odgodu kako ne bi naljutio Konzervativnu stranku.

"Uvijek ista stvar. Riječ je o torijevcima, a ne o našoj zemlji", rekao je Farage. "Volio bih misliti da mi je ovo posljednje obraćanje u Europskom parlamentu, ali imam osjećaj da ću se vratiti u studenom", rekao je Farage. 

U odnosu na sporazum s Theresom May u novom prijedlogu je zaštitni mehanizam za izbjegavanje tvrde granice na irskom otoku (backstop) zamijenjen novim pristupom.

Na irskom otoku neće biti carinskih kontrola, one će se obavljati u lukama. Na robu koja ide iz Velike Britanije u Sjevernu Irsku kao krajnje odredište neće se primjenjivati europske carinske tarife. 

Proširenje Europske unije

Francuska je prošlog tjedna blokirala Sjevernu Makedoniju i Albaniju na putu prema članstvu u Uniji, odnosno spriječila otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, a čelnici EU-a su ocijenili kako je to bila pogrešna odluka.

"Vrlo sam razočaran odlukom Europskog vijeća, ili točnije nedonošenjem odluke. Sjeverna Makedonija i Albanija imale su pravo očekivati otvaranje pregovora jer su te zemlje učinile napore. Golema je greška što nisu otvoreni pregovori s tim zemljama", rekao je Juncker.

"Nitko nas neće poštovati ako ne budemo ispunjavali obećanja", poručio je Juncker.  

Tusk je također ocijenio kako je odluka Europskog vijeća bila "pogreška" i dodao da se "sada samo može nadati da će europski lideri raspraviti to pitanje prije summita u Zagrebu u svibnju". 

Većina zemalja podržava otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom koja je zbog toga čak pristala promijeniti službeno ime zemlje i okončati spor s Grčkom. 

Manji dio članica ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom, no, za svaki korak u procesu proširenja EU-a potrebna je suglasnost svih zemalja članica.

Turska ofenziva 

Turska je prošli tjedan sa SAD-om dogovorila petodnevni prekid vatre, kako bi se kurdski borci (YPG) povukli iz "sigurnosne zone" koju Ankara želi uspostaviti.

"Nitko nije nasjeo na prekid vatre", rekao je Tusk i ponovno uputio poziv za potpunom obustavom turskih vojnih akcija na sjeveroistoku Sirije.

Višegodišnji financijski okvir 

Na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća raspravljalo se i o novom dugoročnom proračunu EU-a.

Juncker tvrdi da su "neprihvatljivi prijedlozi koji su trenutno na stolu".

Pozicija dijela zemalja članica koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju jest da se proračunski rashodi ograniče na jedan posto BND-a. Komisija to smatra nemogućim s obzirom na postavljene prioritete i ciljeve. 

Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun gubi 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim te rupe na prihodovnoj strani, trebat će povećati rashodovnu stranu s obzirom na potrebu financiranja novih prioriteta poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.