Bošnjaci zaključke HNS-a BiH okarakterizirali kao ucjene, Dodik ih podržao; iz SDA poslali poruku Milanoviću

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) te Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) kao i Naša stranka (NS) zaključke HNS-a označili su nekom vrstom ucjene poručivši kako se time neće dati zastrašiti.

Zaključci HNS-a koji u sebi sadrže i prijetnje teritorijalne reorganizacije te niz proizvoljnih i netočnih ocjena i tumačenja ustava i zakona, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva, stoji u reagiranju SDA objavljenom nakon zasijedanja HNS-a.

Dodali su kako nikakve nove teritorijalne organizacije na tragu etničkih podjela u BiH neće biti niti će SDA na to ikada pristati, a posebice neće dopustiti obnovu Herceg-Bosne. kakva je postojala do 1994. godine.

"Na politiku SDA pogotovo neće utjecati prijetnje i uvrede koje na račun Bosne i Hercegovine svakodnevno izriče predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. On se i u Hrvatskoj pita malo, a o Bosni i Hercegovini će se uvijek pitati nimalo", poručili su iz SDA ističući kako će izbora u istopadu svakako biti a HDZ BiH može odlučiti sao hoće li na njima sudjelovati ili ih bojkotirati.

I predsjednik oporbenog SDP-a Nermin Nikšić poručio je kako će jesenskih izbora svakako biti, što god o njima mislili u HNS-u jer bi sve drugo bila suspenzija demokracije.

U objavi na svom Facebook profilu Nikšić je zakljulke HNS-a opisao kao "masu proizvoljnih tvrdnji, neistina i besmislica" optužujući HNS da uporno dovodi javnost u zabludu tezama o legitimnom predstavljanju i podudarnosti "rasističkog koncepta" sa europskim vrijednostima i presudama Europskog suda za ljudska prava

Nikšićeva je teza kako svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu u BiH potvrđuju potrebu uspostave koncepta koji će svakom građaninu BiH osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.

Naša stranka (NS) koja se kao i SDP BiH odlučila bojkotirati pregovore o izmjenama izbornog zakona sve dok traju blokade državnih tijela vlasti što ih provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba na stajalištu je kako zaključci HNS-a samo dodatno kompliciraju stanje u zemlji a predloženim modelima izmjena izbornog zakona samo štete interesima Hrvata u BiH jer zagovaraju "politički i teritorijalni aparthejd".

"Tražeći da glasovi Hrvata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i u drugim mjestima ne budu jednako vrijedni glasovima Hrvata iz Mostara, Gruda, Čapljine i drugih mjesta gdje su Hrvati većina, HDZ čini da ti naši građani u političkom smislu nestanu i iz tih dijelova BiH. Inzistiranjem na legitimnim i nelegitimnim Hrvatima, HNS je prigrlio jednoumlje i odbacio sve one Hrvatice i Hrvate koji se s njima ne slažu", stoji u izjavi NS.

O zaključcima HNS-a do nedjelje se nisu očitovali iz stranaka Narod i pravda (NiP) i Saveza za bolju budućnost (SBB) čiji su lideri Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić preuzeli ulogu posrednika u organiziranju pregovora bošnjačkih i hrvatskih političara zagovarajući potrebu da se dođe do dogovora o izbornoj reformi.  

Za razliku od stranaka čije je sjedište u Sarajevu za vladajuću stranku u Republici Srpskoj zaključci HNS-a su sasvim prihvatljivi.

"Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignoriranje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosit će oni koji to ne žele da vide i da riješe", izjavio je u nedjelju srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik, ujedno čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

HNS koji okuplja političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH u subotu je na izvanrednom zasjedanju u Mostaru ocijenilo kako ne postoje uvjeti da se u listopadu izbori provedu po sadašnjem zakonu pa ih je stoga nužno odgoditi do postizanja političkog dogovora o izmjenama.

Predsjednik HNS-a Dragan Čović najavio je kako će novi krug pregovora hrvatskih i bošnjačkih političara uslijediti 22. veljače s ciljem da se približe stajališta o novom načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Kazao je kako je model biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH već ranije praktično dogovoren a ukoliko se sve riješi narednog tjedna moglo bi se očekivati zaključivanje konačnog sporazuma u čemu su pripravni sudjelovati i predstavnici međunarodne zajednice.