Ruskom veleposlaniku Bošnjaci Srebrenice otkazali gostoprimistvo zbog nijekanja genocida

Veleposlanik Ivancov u Srebrenici je trebao razgovarati sa srpskim i bošnjačkim dužnosnicima u tijelima lokalne vlasti, a nakon toga posjetiti i memorijalni centar u Potočarima gdje su pokopani posmrtni ostaci tisuća Bošnjaka koje su u srpnju 1995. ubili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Nermin Alivuković, zamjenik načelnika općine, potvrdio je lokalim medijima kako je dobio poziv na susret s ruskim veleposlanikom i pristao sudjelovati u razgovorima u zgradi općine no odbio je mogućnost da Ivancova dočeka u Potočarima gdje je  ruski diplomat planirao doći kako bi odao počast žrtvama.

"Poštujući stav žrtava i Udruge majke Srebrenice koji je već od ranije poznat javnosti, a to je da se ne dopusti dolazak u memorijalni centar svima koji niječu genocid u Srebrenici, nisam mogao prihvatiti taj poziv. Znamo vrlo dobro kakvo je stajalište Rusija o tom pitanju iznijela u Ujedinjenim narodima stavljajući veto na rezoluciji o genocidu u Srebrenici", kazao je Alivuković.

Iz ruskog veleposlanstva u Sarajevu nakon toga je u Srebrenicu stigla obavjest kako se posjet veleposlanika Ivancova otkazuje.

Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić kazao je kako osuđuje postupke bošnjačkih političara.

"Oni žele tu svoju priču potencirati 100 godina, bez obzira na to je li to istina ili ne. Pozivam ruskog veleposlanika da posjeti Srebrenicu. Uvijek je dobrodošao, i on i svi ljudi koji su učinili mnogo da srpski narod u Srebrenici ne bude sotoniziran i proglašen genocidnim", kazao je Grujičić za portal lista Blic.

Vlada Republike Srpske ranije je financirala izgradnju spomenika podignutog u Istočnom Sarajevu u čast Vitalija Čurkina, nekadašnjeg ruskog veleposlanika pri UN-u. Čurkin je spomenik dobio nakon smrti i to zbog toga što je u Vijeću sigurnosti na 20. obljetnicu srebreničkog genocida glasovao protiv rezolucije što ju je predložila Velika Britanija a trebala je podsjetiti i osuditi najteži ratni zločin počinjen u Europi nakon Drugog sjvjetskog rata.

Za rezoluciju je glasovalo deset država-članica Vijeća sigurnosti, suzdržani su bili Niger, Angola, Venezuela i Kina no Rusija je iskoristila svoje pravo veta što je bilo dovoljno da se spriječi usvajanje tog dokumenta.

"Ovo je veto na činjenice o genocidu", bio je komentar tadašnje američke veleposlanice pri UN-u Samanthe Power nakon glasovanja.