28. GODIŠNJICA

Bosna i Hercegovina podijeljenih mišljenja na Dan neovisnosti

Autor

av/h

Bosna i Hercegovina dočekala je 28. godišnjicu Dana neovisnosti uz još jednu tešku krizu vlasti, potpuno podijeljena i uz iznošenje teških riječi, a jedina zajednička poveznica je što se očekuje novi egzodus iz zemlje zbog promjene njemačkog zakona o liberalizaciji tržišta radne snage.

01.03.2020. u 13:10
Ispiši članak

Na referendumu o neovisnosti koji je održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. većina građana te zemlje, uglavnom Bošnjaka i Hrvata izglasali su odcjepljenje BiH od krnje Jugoslavije, dok na tome izjašnjavanju uglavnom nisu sudjelovali Srbi koji su zagovarali ostanak u Jugoslaviji.

Nedugo nakon toga uslijedio je rat koji je potrajao sve do potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. godine kojim međutim nisu razriješeni brojni prijepori u zemlji.

Ni danas zemlja nema jedinstvenog zakona o državnim praznicima, pa se Dan neovisnosti obilježava tek u entitetu Federacije BiH, a u Republici Srpskoj se uopće niti ne spominje, dok mediji u većinskim hrvatskim područjima podsjećaju kako Hrvati nisu ravnopravni u zemlji.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je kako zapravo ne postoji službeno Dan neovisnosti.

"Ne postoji ni Dan neovisnosti BiH niti je 1. ožujka državni praznik u BiH, kako vas godinama obmanjuju političari iz Federacije BiH. Obilježavanje ovog nepostojećeg praznika doprinosi dodatnoj konfuziji u BiH i dovodi do još dubljih podjela u ionako podijeljenoj zemlji kakva je BiH", rekao je Dodik u ovotjednom pismu stranim diplomatama.

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Željko Komšić uputio je povodom Dana neovisnosti čestitku.

"Prije dvadeset osam godina većina građana i naroda se izjasnila za suverenu i neovisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Svim Bosancima i Hercegovcima čestitam Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine“, navodi se u čestitki predsjedatelja Komšića. 

Njegov bošnjački kolega Šefik Džaferović u čestitki je kazao kako se nada da će BiH postati članicom Europske unije i NATO saveza.

"I danas, 28 godina poslije, vrijednosti  koje simbolizira 1. ožujak  – vladavina prava, demokracija i ideja o ravnopravnosti svih građana, ostaju temeljna ideja vodilja ka konačnom cilju, a to jeste sigurna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, članica Europske unije i NATO saveza“, naveo je Džaferović.

No, upravo je približavanje NATO savezu dovelo do 14-mjesečnog zastoja u uspostavi Vijeća ministara zbog bošnjačkog inzistiranja na prihvaćanju dokumenta Programa reformi u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP) sa Sjevernoatlantskim savezom.

Kada je pak konačno postignut kompromisni dogovor u prosincu prošle godine, samo dva mjesec kasnije, sredinom veljače, izbila je nova kriza u zemlji s blokadom državnih institucija.

Srpski predstavnici tako su reagirali nakon odluke Ustavnoga suda BiH o entitetskom zakonu o poljoprivrednom zemljištu kojim je javno zemljište proglašeno državnom, a ne svojinom Republike Srpske.

Pokrenuli su inicijativu za odlazak stranih sudaca u Ustavnome sudu BiH, no tome se oštro protivi bošnjačka strana. 

Zbog stalnih prijepora između triju strana u BiH, ova zemlja je na samome repu europskih integracija.

I dok se očekuje da će Sjeverna Makedonija i Albanija na samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu početkom svibnja dobiti pozivnicu za otvaranje pregovora s unijom, BiH uz Kosovo jedine neće imati taj status.

Mediji u BiH u nedjelju upozoravaju kako bi zbog stalnih ekonomskih i političkih prijepora u ovoj zemlji mogao uslijediti novi egzodus stanovništva zbog liberaliziranja tržišta radne snage u Njemačkoj koje stup na snagu u nedjelju.

Sarajevski Dnevni Avaz citira profesora novinara Omera Boškaila, koji živi u Ingolstadtu, koji tvrdi da vlada neviđeno zanimanje njemačkih poslodavaca, ali i građana iz BiH da napuste ovu zemlju u potrazi za boljom budućnosti.

"Mnogi direktori kompanija, posebno građevinskih, vuku me za rukav, mole da dovedem ljude iz BiH da rade. Pet, deset, 15, koliko god, samo da dovedem. Vape za radnicima, a sada, kada stupi na snagu novi zakon, dosta će biti olakšano doći do radnika“, rekao je Boškailo za Avaz.

Pri tome je istaknuo da je u samo jednu medicinsku kliniku u ovome gradu u posljednjoj godini došlo novih 48 medicinara iz Bosne i Hercegovine.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istaknuo je kako vlasti u BiH konačno moraju reagirati, jer bi u suprotnom moglo biti ugroženo funkcioniranje cijelog sustava.

"Vlasti u BiH moraju analizirati što u toj situaciji mogu uraditi kako ne bi ostali bez gospodarskih aktivnosti, poslodavci bez radnika, a proračuni bez prihoda koje ostvaruju kroz isplaćene plaće“, rekao je Pavlović.

Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. napustilo 530.000 stanovnika.

Podaci su to iz ankete o radnoj snazi, koju je potkraj prošle godine objavila Agencija za statistiku BiH i Unija za održivi povratak i integracije u BiH.

Po nedavnom istraživanju u kojemu je sudjelovala i profesorica Lejla Turulja s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, 58 posto anketiranih želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno, a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju, dok 22 posto ispitanika nema namjeru nigdje odlaziti. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.