UHIĆEN U ŠPANJOLSKOJ

Bivši čelnik MMF-a priveden u zatvor zbog korištenja 'crnih kartica'

Autor

rj/h

Bivši predsjednik Međunarodnog Monetarnog Fonda, Rodrigo Rato, sproveden je u četvrtak u zatvor pokraj Madrida gdje bi trebao provesti 4 i pol godine zbog korištenja tzv. "crnih kartica" kojima su on i dužnosnici španjolske posrnule banke Bankia nezakonito trošili kompanijin novac.

25.10.2018. u 22:04
Ispiši članak

Prilikom ulaska u zatvor Soto del Real, udaljen 40-ak kilometara od Madrida, Rato je odgovarao na pitanja novinara. 

"Prihvaćam svoju obvezu prema društvu, prihvaćam greške koje sam mogao počiniti. Tražim oprost od društva i osoba koje bi se mogle osjećati oštećenima ili razočaranima", rekao je bivši predsjednik Bankije, jedne od najvećih španjolskih banaka.

Obučen u traperice i plavi prsluk unio je sa sobom dva crna kofera.

Rato (69), svojedobno poznat kao autor "gospodarskog čuda" Španjolske odabrao je taj zatvor jer se nalazi pored glavnog grada gdje 22. studenog počinje suđenje oko moguće prijevare vezane za povlačenje Bankije s burze.

Bankia je spašena novcem poreznih obveznika 2012. u jeku financijske i gospodarske krize. Ta je banka nastala spajanjem nekoliko štednih banaka, među kojima je bila i Caja Madrid, čiji je Rato bio dužnosnik. Istragom je ustanovljeno da su dužnosnici u Caji Madrid koristili nezakonite kreditne kartice, čime su napravili veliki trošak toj banci.

Kada je osnovana Bankia nastavili su s istom praksom čime su napravili trošak od 12,5 milijuna eura. Takvim karticama su se koristila 63 bivša dužnosnika, navedeno je u presudi. S obzirom da su kartice bile crne boje slučaj je nazvan engleskim imenom 'Black cards' (špa. 'Tarjetas Black').

Rato je bio ministar gospodarstva te od 2003. do 2004. potpredsjednik španjolske konzervativne vlade premijera José Marié Aznara a onda je preuzeo mjesto glavnog ravnatelja MMF-a na čijem čelu je ostao do 2007. U siječnju 2010. postao je predsjednik Caje Madrid a u prosincu te iste godine imenovan je predsjednikom Bankije u kojoj je ostao do prosinca 2012.

Drugi dužnosnik također osuđen za korištenje nezakonskih kreditnih kartica te banke je Miguel Blesa koji je tijekom 13 godina bio na čelu Caje Madrid. On je bio osuđen na šest godina zatvora no počinio je samoubojstvo pet mjeseci kasnije, u srpnju 2017. 

Osuda Rata i samoubojstvo Blese označili su kraj jedne ere upravljanja španjolskim štednim bankama koje su zbog načina vođenja, loših kredita te velike izloženosti nekretninskom sektoru bile na rubu propasti 2012. a onda spašene javnim novcem. Bilo je to u vrijeme provođenja mjera štednje i masovnih otpuštanja kada su tijekom recesije deseci tisuća prosvjednika marširali ulicama španjolskih gradova.

U zatvoru Soto del Real nalazi se Luis Barcenas, bivši tajnik konzervativne Narodne stranke, osuđen za korupciju. Nakon što je presuda bila obuhvatila i Narodnu stranku, odnosno njeno nezakonito financiranje preko raznih kompanija u zamjenu za dobivanje poslova na javnim natječajima, u lipnju ove godine je u parlamentu bilo izglasano nepovjerenje premijeru Marianu Rajoyu. Tako su socijalisti, kao tada najveća oporbena stranka, bez održavanja izbora direktno preuzeli vlast te sjeli u fotelju prvi put nakon 2011. 

Imaju manjinsku vladu a idući parlamentarni izbori održavaju se 2020. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.