BiH se sprema za nedjeljne izbore, sve je dovršeno, Dom naroda po starim pravilima?

Na završnoj predizbornoj konferenciji za medije kazao je kako su u suradnji s lokalnim izbornim komisijama te sigurnosnim agencijama u zemlji dogovorene sve mjere koje su važne za zaštitu integriteta izbornog procesa.

"Na terenu ne postoji niti jedan značajniji problem koji bi mogao utjecati na izbore 2. listopada", kazao je Arnautović.

U nedjelju će nešto više od 3,3 milijuna birača, čija su imena na popisima glasača, odlučivati o novim tijelima vlasti.

Birat će se ukupno 518 dužnosnika na različitim razinama vlasti, od Predsjedništva BiH do županijskih skupština u Federaciji BiH.

Za te se pozicije prema revidiranim popisima koje je ovjerio SIP natječe ukupno 7258 kandidata. Njih su istaknule 72 političke stranke te 38 koalicija, a natječe se i 17 neovisnih kandidata.

U nedjelju će biračima biti dostupno ukupno 5903 glasačkih mjesta, a regularnost glasanja nadzirat će više od 60 tisuća promatrača, od kojih su 50 tisuća odredile političke stranke. Ostali promatrači su iz različitih vladinih i nevladinih organizacija.

Arnautović je potvrdio kako je do četvrtka akreditirano više od 3700 međunarodnih promatrača, no očekuje se kako će njihov broj biti i veći.

Cjelokupan glasački materijal već je dostupan na svim biračkim mjestima i stoga ne bi trebalo biti kašnjenja.

"Pozivamo sve u BiH da se izbori provedu u demokratskom okruženju", kazao je Arnautović.

SIP bi prve cjelovitije izborne rezultate mogao objaviti u jutarnjim satima 3. listopada.

Izbori uz stare probleme

BiH ovogodišnje izbore dočekuje uz neriješeni problem izmjena izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

Taj se dom popunjava neizravno zastupnicima iz skupština deset županija unutar Federacije BiH, a presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić iz 2016. godine utvrđeno je kako je bila neustavna odredba izbornog zakona po kojoj je iz svake županije morao biti delegiran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda iz sastava zastupnika izravno izabranih u županijsku skupštinu. Tom je presudom Ustavni sud utvrdio da Dom naroda federalnog parlamenta ne predstavlja županije nego konstitutivne narode i ostale i štiti njihove interese, a ne interese županija.

Do sada nije riješeno kako ispuniti pravnu prazninu koja je time nastala, a  političke su stranke iz BiH o tome godinama pregovarale bez rezultata pa se nagađa kako bi zbog toga mogao intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti rješenja.

Članica SIP-a Irena Hadžiabdić je kazala kako u ovom trenutku u povjerenstvu nemaju nikakvu naznaku hoće li visoki predstavnik doista intervenirati, a ako do toga ne dođe primjenjivat će se provedbena odluka SIP-a o načinu popune federalnog Doma naroda koja je donesena nakon izbora 2018. godine.

"Razgovarali smo o tome i zauzeli stajalište da u tom pogledu nemamo potrebe djelovati", kazala je Hadžiabdić potvrdivši kako ta odluka ostaje na snazi i za ovogodišnje izbore.

Odlukom iz prosinca 2018. godine SIP je utvrdio kako će se Dom naroda parlamenta Federacije BiH popuniti proporcionalno sukladno rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, ali i kako će se pritom zadržati načelo po kojemu se iz svake županije delegira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.