BiH pokazala mogućnost suradnje u epidemiji, no problemi ostaju, Republika Srpska opet dovodi u pitanje suverenitet države

Visoki predstavnik za BiH izvješće o stanju u toj zemlji podnosi Vijeću sigurnosti svakih šest mjeseci, a ovoga puta Inzko je, umjesto u New Yorku, svoju analizu morao obrazložiti videovezom iz Sarajeva, zbog restrikcija kretanja koje je nametnula pandemija korona virusa.

Iako je pandemija poremetila život i u BiH, Inzko je ocijenio kako je to na neki način bio i pozitivni događaj jer je bosanskohercegovačke političare potaknuo da blisko surađuju kako bi se učinkovito suočili s krizom.

"Pozdravljam činjenicu da su politički lideri pokazali mogućnost da izvanredno surađuju i koordiniraju svoje djelovanje", kazao je Inzko.

Upozorio je ipak kako su stari izazovi ostali, ističući na prvom mjestu da i u posljednjih šest mjeseci čelnici Republike Srpske nisu propustili priliku ponovo pokušati dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH iskrivljenim tumačenjem uloge koju imaju entiteti kao i samog sadržaja Daytonskog sporazuma. Pri tome BiH tretiraju kao "državnu zajednicu" te uporno podrivaju funkcioniranje tijela vlasti na državnoj razini, navodi Inzko.

Uz to, kako stoji u izvješću, vlasti RS ugrožavaju vladavinu prava odbijajući provoditi presude Ustavnog suda BiH i osporavajući njegovo funkcioniranje u cijelosti.

Kao glavnog krivca za to Inzko je označio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođen Miloradom Dodikom, ističući kako postupci te stranke i njenog lidera mogu ne samo blokirati daljnji napredak u BiH, nego i poništiti sva dosadašnja pozitivna postignuća.

Kao drugi najznačajniji problem Inzko je označio "kroničnu disfunkcionalnost" Federacije BiH, podsjećajući kako, zbog napetih odnosa između ključnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka, taj entitet ni dvije godine nakon izbora nije dobio novu vladu, a nema ni naznaka dogovora o izmjenama Izbornog zakona, na čemu inzistira HDZ BiH.

Korupcija i organizirani kriminal te rastući val ilegalnih migracija pak ostaju veliki izazovi za cijelu državu i oba entiteta, konstatirao je austrijski diplomat.

"Trendovi koje smo vidjeli su zabrinjavajući i moraju se preokrenuti", upozorio je Inzko Vijeće sigurnosti UN. On je dodao kako je zbog opće nestabilnosti u BiH i dalje nužna prisutnost međunarodne zajednice pa tako i nastavak funkcioniranja OHR-a, koji trenutačno ima 92 zaposlenika i godišnji proračun od 5,3 milijuna eura.

OHR, kojeg podupire međunarodna zajednica, imao je primjerice 2002., kada je na djelu bio najveći zamah u provedbi reformi, čak 700 zaposlenih i proračun od 25 milijuna eura.