BiH i dalje bez nove vlade, Komšićevi zastupnici napali HDZ, nisu im ostali dužni

U ponoć je istekao rok do kojega je trebala biti formirana nova vlada Federacije BiH na temelju rezultata izbora iz listopada 2022. Uspostavu vlade nakon tih izbora dogovorili su HDZ BiH i blok bošnjačkih i građanskih stranaka predvođenih SDP-om, a njeno imenovanje potvrđuju predsjednica entiteta Lidija Bradara i dvojici dopredsjednika.

Bradara i dopredsjednik iz reda Srba Igor Stojanović potpisali su odluku kojom je čelnik SDP-a Nermin Nikšić imenovan za premijera, a kandidati iz ostalih stranaka-članica koalicije za ministre, no potpredsjednik Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA) to je odbio podržati. Time je blokirao mogućnost da Zastupnički dom potvrdi imenovanja.

Bradara je u istupu pred zastupnicima kazala kako je ona sve svoje obveze obavila pravodobno pa je sada pred Zastupničkim domom odluka o tome što dalje.

Nakon četiri godine tehničke vlade i pola godine nakon izbora ne vidim važniju zadaću od dovršetka procesa uspostave vlasti, rekla je Bradara.

"Krajnje je vrijeme za novi saziv vlade koji ima izborni legitimitet", istaknula je predsjednica entiteta zaključivši kako je ona svoju ustavnu obvezu izvršila imenovanjem premijera i ministara.

I dopredsjednik Stojanović ocijenio je da se s imenovanjem vlade više ne smije otezati jer je to uvjet dalju provedbu reformi. "Nesposobnost imenovanja nove vlade pokazatelj je nesposobnosti za demokraciju", istaknuo je. 

Lendo je pak zastupnike pozvao da odbiju svaku raspravu o imenovanju vlade ustvrdivši kako je odluka koju je o tome donijela Bradara nezakonita i neustavna. Dodao je da je od njega tražena suglasnost za nešto u "čemu nije sudjelovao i tu suglasnost nije dao".

Zastupnici iz SDA i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića su optuživali Bradaru za navodno nezakonito ponašanje i kršenje izborne volje Bošnjaka, dok su im iz bloka predvođenog SDP-om i HDZ-om uzvratili protuoptužbama za blokiranje demokratskih procesa odnosno ignoriranje većine u Zastupničkom domu.

Hoće li uslijediti Schmidtova intervencija?

Rezultat šestosatne rasprave je usvajanje triju različitih izjava čiji sadržaj neće imati nikakvog konkretnog učinka jer su praktično neprovedive.

Prva se odnosi na zahtjev da ustavno-pravo povjerenstvo Zastupničkog doma razmotri mogućnost izmjena entitetskog ustava kojima bi se utvrdio novi mehanizam izbora vlade. No takve bi promjene ustava mogle uslijediti samo uz potporu po dvije trećine zastupnika u oba doma entitetskog parlamenta, što je u postojećem odnosu političkih snaga nemoguće.

Drugom izjavom, donesenom na prijedlog SDA, odbijaju se eventualna rješenja što bi ih nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR), no takav zaključak ne može imati pravni učinak jer visoki predstavnik ima neograničene ovlasti nametanja izmjena zakona pa i ustava Federacije.

Trećom izjavom, na prijedlog bloka okupljenog oko SDP-a, Zastupnički dom je konstatirao kako nema suglasnosti o novoj vladi i kako bi taj problem trebalo nekako riješiti. Nakon što vlada niz godina radi u tehničkom mandatu i ne može provoditi reformske procese potrebno je što prije formirati novu vladu i hitno pronaći rješenje za ovo pitanje, navodi se u izjavi.

Izravna mogućnost intervencije kojom bi se uklonila Lendina blokada nakon sjednice Zastupničkog doma ostala je samo u rukama visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Ako on to ne bi učinio na vlasti ostaje sadašnja vlada koja je već četiri godine u tehničkom mandatu, a predvodi je Fadil Novalić iz SDA, koji je u srijedu nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog zloporabe službenog položaja i ovlasti pri nabavi respiratora tijekom pandemije.