BiH: 14 mjeseci nakon izbora formirana nova izvršna vlast, parlament potvrdio ministre

Za izbor novog Vijeća ministara glasovalo je 29 od 38 zastupnika koliko ih je bilo na sjednici i time je uspostavljena nova parlamentarna većina koja bi trebala biti okosnica vlasti do izbora 2022. godine.

Četrnaest mjeseci trebalo je kako bi nakon izbora provedenih još u listopadu 2018. BiH dobila novu izvršnu vlast na temelju koalicijskog sporazuma koji su sklopili HDZ BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Pridruženi članovi te koalicije su i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića te Savez za bolju budućnost (SBB) na čijem je čelu Fahrudin Radončić a te su dvije stranke u vlast ušle kroz partnerstvo sa SDA.

Zastupnički dom ranije je potvrdio imenovanje Zorana Tegeltije iz SNSD-a za novog predsjedatelja Vijeća ministara.

On je na sjednici istog tog doma u ponedjeljak samo pročitao imena osoba koje kandidira no nije ponudio nikakav program rada.

Novinarima je nakon potvrde imenovanja ministara kazao kako od Vijeća ministara kani napraviti tijelo koje će biti učinkovito i kroz koje se neće prelamati politički prijepori.

Tegeltijini zamjenici uz suglasnost parlamenta tako su postali Bisera Turković iz SDA, ujedno nova ministrica vanjskih poslova te Vjekoslav Bevanda, kadar HDZ-a koji će i u novom mandatu biti na poziciji ministra financija kao i u prethodne četiri godine.

Na dužnosti ministra pravosuđa ostaje HDZ-ov Josip Grubeša a novi kadar te stranke u izvršnoj vlasti je Ankica Gudeljević koja je postala ministricom civilnih poslova.

Novi ministar obrane postao je DF-ov Sifet Podžić, umirovljeni general oružanih snaga BiH dok je Radončić postao ministrom sigurnosti.

SNSD-ov Staša Košarac postao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a Vojin Mijatović ministar prometa i komunikacija.

U ponedjeljak je izostala potvrda imenovanja novog ministra ljudskih prava i izbjeglica jer predloženi kandidat još nije prošao sigurnosne provjere.

Protiv imenovanja novih ministara bili su zastupnici oporbenih stranaka a posebice su inzistirali na tome da novo Vijeće ministara nema jasan odgovor na pitanje hoće li BiH nastaviti put ka članstvu u NATO-u ili ne, što je i razlog zbog kojega je mjesecima odgađan proces provedbe izbornih rezultata.

Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) kazao je kako je nedopustivo da se nitko od članova Predsjedništva BiH koji i stoje iza imenovanja novog Vijeća ministara nije pojavio na sjednici parlamenta pa ne nude ni pojašnjenje dvojbi oko nastavka puta ka članstvu u NATO-u.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kazao je kako je nedopustivo da se građanima BiH godinu dana "razvlači pamet" pitanjem hoće li BiH u NATO ili ne, a sada kada se formira izvršna vlast nitko ne nudi suvisli odgovor na to pitanje. 

Članovi Predsjedništva BiH su potkraj studenog usvojili dokument pod nazivom "Program reformi" koji postavlja okvir za suradnju s NATO-om no i dalje je nejasno znači li to i aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).

I novi ministar obrane Podžić je tijekom saslušanja pred parlamentarnim povjerenstvom potvrdio kako ni on ne zna što piše u "Programu reformi".

SNSD Milorada Dodika odlučno se protivi jačanju suradnje s NATO-om a novi predsjedatelj Vijeća ministara Tegetija izbjegava preuzeti bilo kakvu odgovornost za ovo pitanje inzistirajući na konstataciji kako je to posao državnog vrha.

Zastupnik Jasmin Emrić iz stranke A-SDA čije je sjedište u Bihaću od članova novog Vijeća ministara tražio je pojašnjenje što će poduzeti kako bi kontrolirali migrantsku krizu no nikakav odgovor nije dobio.

"Mi ćemo biti pregaženi. S ovakvim načinom upravljanja migracijama imat ćemo katastrofu", upozorio je Emrić upozoravajući kako nitko ne može biti optimist da će nova izvršna vlast biti u stanju rješavati problem ilegalnih migracija.