Beyer stigao u BiH i 'šokirao' svojim zaključkom nakon razgovora s lokalnim političarima

Beyer, zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u Bundestagu i posebni izvjestitelj te parlamentarne frakcije za zapadni Balkan, boravio je u trodnevnom posjetu BiH upravo u trenutku kada su se u toj zemlji rasplamsale međustranačke svađe o izmjenama izbornog zakona koje bi mogle biti primijenjene nakon izbora zakazanih za 2. listopada.

Beyer se sastao s članovima Predsjedništva BiH, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom te čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem i drugim političarima, a novinarima je nakon toga kazao kako su u fokusu tih razgovora bile europske integracije.

Unatoč svim poteškoćama, kazao je Beyer, političari imaju odgovorost raditi na provedbi tog cilja jer onaj tko se doista želi pridružiti EU-u tome mora i sam tome pridonijeti. U slučaju BiH, kako je pojasnio, to se tiče prije svega uklanjanja zapreka funkcioniranju tijela državne vlasti. 

BiH nema drugog izbora nego provesti 14 priorireta koje je Europska komisija definirala još 2019. godine kao preduvjet za kandidatski status, kazao je.

"Kandidatski se status ne može dobiti tek tako", istaknuo je Beyer dodajući kako je došao u BiH prije izbora zakazanih za listopad da bi prenio takvu poruku, a onda je u razgovorima s lokalnim političarima shvatio koliko njih radi protivno interesima građana.

Istaknuo je kako je važno da izbori u listopadu budu provedeni "fer i demokratski" a da se prije toga ne izazivaju nepotrebni međuetnički problemi.

Političke stranke čije je sjedište u Sarajevu istodobno su nastavile oštro kritizirati prijedlog izmjena izbornog zakona o kojemu se vode pregovori pod okriljem Ureda visokog predstavnika (OHR).

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u petak je novinarima kazao kako se on protivi svakoj odluci koju bi donio Christian Schmidt pa tako i izmjenama izbornog zakona, dok su iz ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića priopćili kako je on Beyeru prenio poruku da su prihvatljive samo one izmjene izbornog zakona koje su sukladne presudama Europskog suda za ljudska prava i koje su sadržane u 14 ključnih prioriteta Europske komisije.

Komšić smatra da je svaka izmjena ustava i Izbornog zakona suprotna navedenim načelima diskriminatorna i nedemokratska i da će prouzročiti veću destabilizaciju u BiH.

Članovi predsjedništva oporbene Naše stranke (NS) potvrdili su u petak kako i oni vode intenzivne pregovore sa zapadnim veleposlanicima te kažu kako među njima postoji veliko razumijevanje za primjedbe na moguće preinake izbornog zakona kojima bi se ograničila mogućnost biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Zastupnik NS u parlamentu BiH Damir Arnaut ustvdio je kako unutar Vijeća za provedbu mira (PIC) definitivno nema konsenzusa za nametanje mjera koje bi značile odmak od načela da su svi pripadnici svakog konstitutivnog naroda jednaki na svakom dijelu teritorija BiH.

Tako tumači moguće uvođenje pravila po kojemu bi se zastupnici u Dom naroda Federacije BiH delegirali samo iz onih županija u entitetu u kojima pripadnici nekog naroda sudjeluju s minimalno tri posto u ukupnom broju stanovnika.

Te izmjene podupiru pak stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) koje su ranije predlagale da se uspostavi cenzus od pet posto za izbor zastupnika u Dom naroda i smatraju da se na taj način provodi presuda Utsvanog suda BiH u slučaju "Ljubić".

Procjena je pak NS kako bi ovim izmjenama i Milorad Dodik postao faktorom odlučivanja ne samo u Republici Srpskoj nego i u Federaciji BiH jer bi bio u prilici dobiti kontrolni paket u klubu srpskih zastupnika u Domu naroda koji bi uz promjenu cenzusa od tri posto bili birani pretežito iz Livanjske županije.

Državni zastupnik Peđa Kojović potvrdio je kako je ujedinjeni blok građanskih i liberalnih stranaka računao da će na izborima u listopadu osigurati barem šest a možda i sedam zastupnika uklubu Hrvata u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, što bi im onda omogućilo da presudno utječu na izbor predsjednika i dopredsjednika entiteta te federalne vlade.

Izmjenama izbornih pravila o kojima se raspravlja prioritetno pravo predlaganja nositelja izvršne vlasti imalo bi osam zastupnika iz svakog etničkog kluba što bi onda te planove građanskih stranaka poremetilo.

"Mi to vidimo kao nagradu za one koji su četiri godine blokirali procese u Federciji BiH", kazao je Kojović očevidno aludirajući na HDZ BiH čiji je član i Marinko Čavara, sadašnji predsjednik Federacije BiH koji koji je, primjerice, blokirao izbor sudaca entitetskog Ustavnog suda pa je zbog toga završio na popisu osoba koje su sankcijama kaznile SAD.

Navodni dokument OHR-a predviđa da bi se moguće blokade uspostave izvršne vlasti nakon izbora uklonile tako što bi broj ovlaštenih predlagatelja odnosno zastupnika iz nacionalnih klubova postupno bio smanjivan s osam na pet pa na dva.

No procjena je u NS-u da je time data zakonska prednost SDA-u, HDZ-u i SNSD-u jer bi tek ako oni ne uspiju formirati vlasti stupile na snagu odluke koje omogućuju deblokadu.