BBC o uvođenju eura: Samo bi se vrlo hrabri ili vrlo glupi usudili stati između Hrvata i njihove kave

Samo bi se vrlo hrabri ili vrlo glupi usudili stati između Hrvata i njihove kave. Prošećete li ulicama glavnog grada Zagreba čak i zimskim mjesecima, pronaći ćete kafiće na pločnicima prepune domaćih ljudi koji piju kapučino, piše BBC u uvodu teksta.

Međutim, ''početkom ove godine neki su otkrili da njihovo omiljeno piće sada ima gorak okus. Hrvatska je euro kao svoju valutu usvojila 1. siječnja, desetljeće nakon što je postala posljednja članica Europske unije. A prelazak s kune na euro ostavio je mnoge Hrvate u uvjerenju da kafići, kao i maloprodajni trgovci i pružatelji raznih usluga, iskorištavaju situaciju dižući cijene''.

BBC dodaje kako se kontroverza toliko rasplamsala da je hrvatska Vlada smatrala kako mora intervenirati. Pozvala je trgovce na sastanke kako bi ih upozorila da neće tolerirati neopravdano povećanje cijena. Poduzetnici su izjavili da su ogorčeni time što im vlada kalja ugled. No vlasti su očito smatrale da si ne mogu dopustiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo. Vlada je naredila maloprodajnim trgovinama da osiguraju da cijene ne budu više nego što su bile 31. prosinca.

Državni inspektori okomili su se na prekršitelje, pokrenuvši postupke protiv gotovo 200 neposlušnih trgovaca u roku od tjedan dana. Naravno, ima i onih koji smatraju da je velika hrvatska polemika o kavi besmislena. Dok radi na aparatu za espresso u baru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka rekao je za BBC da sumnja na to da se ljudi uzbuđuju ni oko čega.

"Naše su cijene bile iskazane u eurima prije nego što je euro uveden. Sad kažu da smo preskupi, ali cijena je ista kao i prije Nove godine", rekao je.

BBC u članku navodi kako su i druge članice obećale da će uvesti euro, ali naknadno su odustale to obećanje ispuniti. ''Hrvatskoj susjedna Mađarska prvobitno je planirala ukidanje forinte 2007., ali 16 godina kasnije ostaje čvrsto izvan eurozone. Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka su teoretski obvezne prihvatiti euro, ali nitko to ne planira učiniti. Čini se da će se samo Bugarska pridružiti jedinstvenoj valuti 2024. godine'', pišu te dodaju:

''Time se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije konvergencije eura čini još impresivnijom. To odražava stabilnost brojnih čimbenika - inflacije u zemlji, deficita državnog proračuna, omjera državnog duga i BDP-a i dugoročnih kamatnih stopa od ulaska u EU. Stabilnost tečaja bila je praktički zadana, imajući u vidu da je Hrvatska prilikom stvaranja svoje nacionalne valute 1994. godine vezala kunu za njemačku marku. Vezanost za euro uslijedila je 2002. godine''.

BBC također za komentar je tražio i guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji im je pak naveo koliko je to sve značilo za njegova zemlja, njezini poslovi i građani izuzetno dobro pripremljeni za uvođenje jedinstvene valute. "Hrvatska je već bila uvelike eurizirana. Dugovi poduzeća, države i kućanstava već su bili denominirani u eurima ili vezani uz eure. Sada su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi", dodao je.

"Možete vidjeti da je utjecaj krize bio puno manji u slučaju Hrvatske jer su tržišta već uračunala činjenicu da ulazimo u eurozonu", kaže Vujčić za BBC. Sada hrvatska poduzeća očekuju koristi od uvođenja eura, u kombinaciji s činjenicom da se prihvaćanje jedinstvene valute poklopilo s članstvom Hrvatske u šengenskom području bez granica.

BBC zaključuje kako bi, ako su predviđanja točna, prednosti bi trebale postati jasne u sljedećih nekoliko godina. No zasad su hrvatski potrošači zabrinuti hoće li pretrpjeti udarac po džepu dok se navikavaju na novu valutu. Kune više ne mogu trošiti. Ali maloprodajni lanci i dalje moraju prikazivati cijene u starom novcu do kraja godine, kako bi uvjerili kupce da je vrijednost ostala ista iako se apoen promijenio.