O POLITIČKOJ SCENI U SAD-U

Bartulica: Demokrati su otišli snažno ulijevo i otvoreno se zalažu za socijalizam

Autor

Marijan Opačak

Kamala Harris, američka senatorica iz Kalifornije, priopćila je u ponedjeljak kako se namjerava kandidirati za predsjednicu 2020. godine, tvrdeći kako je došlo vrijeme da se bori protiv onoga što ona smatra nepravdama u dvije godine predsjedništva Donalda Trumpa.

22.01.2019. u 19:00
Ispiši članak

Riječ je o bivšoj javnoj tužiteljici iz Kalifornije koja se dubinski ne slaže s politikama predsjednika Donalda Trumpa. Dijete je imigranata s Jamajke i Indije koji su u Sjedinjene Države došli kako bi usavršili svoje akademske karijere, a svoju kampanju koju je lansirala na dan Marthina Luthera Kinga, praznika posvećenog borcu za ljudska prava obojenih, predstavila je u kratkom videu u kojem Amerikance zove da s njom ustanu za zajedničke vrijednosti koje oni kao nacija gaje. "Postoje vrijednosti koje mi Amerikanci gajimo, a sad su na udaru. Budućnost naše zemlje ovisi o vama i milijunima drugih koji podižu glas kako bi se izborili za američke vrijednosti", rekla je Harris u svom videu. 

Harris nije jedina demokratska kandidatkinja. Uz nju o kandidaturi razmišljaju i senatorice Elizabeth Warren iz Massachusettsa i Kirsten Gillibrand iz New Yorka koje su najavile istraživanja koja bi im trebala pokazati kolike su im šanse na izborima, korak koji je Harris preskočila. No Harris zasad ide na ruku progresivnijim članovima i glasačima Demokratske stranke. Naime, ova zastupnica u Senatu iz Kalifornije najavila je kako za svoju kampanju neće prihvaćati novac iz PAC-ova, Political action committee, posebnih korporativnih odbora koji financiraju političke kampanje. Harris poput njene ciljane skupine birača smatra kako kandidati koji primaju novac iz PAC-ova moraju vratiti političke usluge osobama ili korporacijama koje su im uplatile donacije. 

Senatorica Harris započela je svoju kampanju upravo na polovici mandata Donalda Trumpa, koji zasad iz svog stranačkog tabora nema protukandidata, a pred izbore za Kongres Sjedinjenih Država u medijima je objavljeno kako je trenutni predsjednik već skupio gotovo 100 milijuna dolara za svoju sljedeću kampanju. 

O tome što možemo očekivati na političkoj sceni u SAD-u i kakve nas promjene očekuju kratko smo porazgovarali s predsjednikom Centra za obnovu kulture, profesorom filozofije politike i nekadašnjim savjetnikom predsjednika i premijera Republike Hrvatske profesorom Stjepom Bartulicom

Profesor Bartulica za portal Direktno je rekao kako nije čudno da s obzirom na to da je predizborni proces u dobivanju nominacije stranke izuzetno dugačak i skup da pojedini političari već sad ističu namjeru kandidature na predstojećim predsjedničkim izborima koji će se održati u studenome 2020. 

"Kamala Harris,  mlada senatorica iz Kalifornije posljednja je u nizu istaknutih Demokrata koji su objavili kandidaturu. Harris pripada lijevom krilu demokratske stranke. Nakon Elizabeth Warren iz Massachusettsa, Harris je druga senatorica koja se kandidirala. Glavni razlog za tako rano objavljivanje kandidature, dakle punu godinu dana prije prvih unutarstranačkih izbora (primaries), je potreba za skupljanjem sredstava za kampanju, pa se uskoro može očekivati još kandidata", smatra naš sugovornik i dodaje kako se procjenjuje da će budući pobjednik na predsjedničkim izborima ukupno potrošiti oko milijardu dolara na kampanju. 

Glavna tema u američkoj politici je sukob između predsjednika Trumpa i demokrata u Kongresu oko južne granice s Meksikom i masovno nelegalno useljavanje ljudi u SAD.

"Trump je već tijekom kampanje obećao da će izgraditi zid uz granicu, dok demokrati to odbijaju i ne žele odobriti novac za "nemoralni" zid. Zbog sukoba je dio savezne vlade paraliziran i 800.000 službenika već dulje od mjesec dana ne prima plaću. Demokrati računaju da će većina Amerikanaca kriviti Trumpa za ovu situaciju, tako da za sada čvrsto odbacuju svaki prijedlog iz Bijele kuće. Međutim, Trump je inzistiranjem za zidom dobio podršku svoje baze, pa i druge Republikance koji mu drže leđa u obračunu s vođom Demokrata u Kongresu Nancy Pelosi", smatra profesor Bartulica. 

Istaknuo je kako se na društvenim mrežama mogu vidjeti snimke koje pokazuju da su mnogi istaknuti Demokrati prije bili za izgradnju zida, pa se postavlja pitanje kako je u međuvremenu zid postao "nemoralan" i neprihvatljiv. 

Naime. mnogi Demokrati su 2006. glasali za zakon koji je omogućio izgradnju više od tisuću kilometara duge ograde između Sjedinjenih Država i Meksika. Za tzv. Secure Fence Act, Zakon o sigurnosnim ogradama glasovao je, i tada još senator, Barack Obama tražeći da se izgradi višeslojna ograda kako bi se spriječio ulazak migrantima, međutim semantika ne igra neku veliku ulogu u životu političara. 

"Trump u svojim istupima često ističe da bivši predsjednik Obama, kao i Pelosi i lijevi filantrop George Soros, imaju ogromne zidove oko svojih imanja, pa se postavlja pitanje da li su ti zidovi isto "nemoralni"? Prošlog tjedna je skupina tzv. "majki anđela" (angel mothers) pokušala dobiti prijem kod Pelosi u njezinom uredu, ali su bili odbijeni. Radi se o majkama čije su sinovi ubili ilegalni imigranti, dok su obavljali posao u graničnoj straži i policiji te one smatraju da je zid posve opravdan. Trump uživa veliku podršku osoblja koje svakodnevno radi na graničnim prijelazima s Meksikom što su potvrdili tijekom njegovog nedavnog posjeta granici", dodaje predsjednik Centra za obnovu kulture.

 Profesor Bartulica ističe da je Demokratska stranka skrenula prilično ulijevo otkad je Obama postao predsjednikom 2008. godine.

"Danas se mnogi, poput senatora Berniea Sandersa i nove mlade zvijezde Alexandre Ocasio-Cortez, otvoreno zalažu za socijalizam što je prije bilo nezamislivo. Cijela je američka politička kultura otišla ulijevo u odnosu na prije 35 godina kad je konzervativni Ronald Reagan pobijedio u 49 saveznih država za svoj drugi mandat. Od tih 49 država, otprilike 20-tak su čvrsto u rukama Demokrata tako da se Republikanci tamo uopće ne natječu", objašnjava Bartulica promjene na američkoj političkoj sceni. 

Smatra kako postoji mnogo razloga za takav razvoj, ali možda je glavni taj što se demografska slika SAD-a jako promijenila i to u korist Demokrata. "Zato je njihova nezainteresiranost da se uvede red na granici sasvim razumljiva. Takvo držanje otkriva goli politički interes da se lice nacije izmijeni kako bi ljevica dobila trajnu izbornu većinu. Problem je što je neočekivana pobjeda Trumpa njihov plan poremetila", rekao je za Direktno profesor Stjepo Bartulica

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.