Bandov: Kako je Trump dobio izbore i koji su njegovi daljni potezi

Američki su izbori rezultat iscrpljujuće neizvjesne mrtve utrke kojoj smo svjedočili posljednjih mjeseci između kandidata Demokratske i Republikanske stranke te kandidati zelenih Jill Stein i libertarijanaca Gary Johnson nisu imali realnu šansu zbog specifičnosti američkog izbornog sustava koji daje sve elektorske glasove gotovo u svim državama onome kandidatu koji osvoji najviše glasova u pojedinoj državi.

Analize ukazuju, nastavlja Bandov, na to kako je Donald Trump uspio motivirati osobe koje se osjećaju gubitnicima globalizacije i tranzicije da mu daju svoj glas, dok Hillary Clinton nije uspjela zadobiti snažniju podršku latinoameričke i afroameričke zajednice, a ni mlađe urbane generacije, zajednica koje su značajno pomogle predsjedniku Barack Obami, također predstavniku Demokratske stranke, da osvoji predsjedničku poziciju. ‘Trump je usto vrlo uspješno iskoristio svoje retoričke i marketinške vještine šaljući jasne poruke svojim potencijalnim biračima, posebice u ruralnim dijelovima SAD-a. Slijedom toga, rezultat izbora nije iznenađenje

Ocjenjuje da je američko društvo značajno podijeljeno, a kampanja je samo doprinijela daljnjem produbljivanju socijalnih podjela. ‘Kampanja je obilovala vrlo oštrim izjavama kako kandidata Demokratske tako napose kandidata Republikanske stranke, poticala na produbljivanje podjele američkog društva te stvarala nesigurnost otvarajući mogućnost za nova, drugačija, radikalnija rješenja’, kaže Bandov. Ipak, već prvi pobjednički govor Donalda Trumpa, smatra, ukazuje na to da će se on posvetiti stabilizaciji i uspostavljanju normalizacije u američkom društvu. Zapravo, kaže, podijeljena društva krhka su i nestabilna, što je sigurno nepoželjno i Trumpu i SAD-u, ali i cijelom liberalno-demokratskom svijetu, koji zapravo treba snažan SAD, prenosi Energypress.

Iako je Trumpova retorika bila vrlo oštra i možemo očekivati vrlo tvrdu vanjsku politiku SAD-a u njegovu mandatu, za vjerovati je da će implementacija biti racionalnije postavljena te da se načela vanjske politike te politike nacionalne sigurnosti u značajnoj mjeri neće mijenjati. Zemlje partneri SAD-a u regijama Daleki istok, Bliski istok i Europa očekuju produbljivanje partnerske suradnje. S druge strane, i Rusija, kao država s kojom SAD posljednjih godina ne ostvaruje najuspješniju suradnju, također očekuje radikalniju promjenu u međudržavnim odnosima. Kako će SAD reagirati u mandatu Trumpa, još ne možemo s punom sigurnošću tvrditi. Upravo zbog toga je ključno koje će osobe biti izabrane za vođenje vanjske politike i politika nacionalne sigurnosti SAD-a u mandatu predsjednika Trumpa, kaže Bandov.

Hrvatska je u krugu država koje imaju stratešku povezanost sa SAD-om, kako zbog njezinog članstva u NATO-u i EU-u tako i njezine pozicije u krhkoj regiji Jugoistočne Europe. Dakako, jako je bitno da i Hrvatska vodi proaktivnu politiku koja bi dodatno osnažila njezinu poziciju unutar NATO-a i EU-a, ali i u partnerskom odnosu sa SAD-om, zaključio je Bandov.