Avdagić za Direktno: Nepravda prema Sjevernoj Makedoniji veća je nego svojedobno ona prema Hrvatskoj

Naime, čelnici zemalja članica Europske unije nisu se u četvrtak suglasili o prijedlogu da počnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a nije prošao ni prijedlog da se otvore pregovori samo s Makedonijom, jer se tome usprotivila Francuska. A za svaki korak u procesu proširenja potrebna je suglasnost svih zemalja članica.

"Prije dva dana dogodila se velika nepravda u Bruxellesu", rekao je Zaev o neuspjehu europskih lidera da se suglase o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom, što su neki dužnosnici opisali kao "golemu, povijesnu pogrešku". 

Zaev želi da birači odluče o budućim koracima, rekao je te je predložio "prijevremene izbore, čim prije moguće".

"Građani će time dobiti mandat da odluče", rekao je na konferenciji za novinare u Skoplju. Također, dodao je i kako je "razočaran i ljutit" i svjestan da je narod ogorčen, ali je ipak pozvao birače da podupru nastavak puta prema članstvu u EU i da se ne vrate sukobima i podjelama iz prošlosti.

Najavio je da će službeno predložiti predsjedniku Stevi Pendarovskom prijevremene izbore na sastanku sa svim političkim liderima u nedjelju poslije podne. 

"EU nije ispunio obećanje", rekao je Zaev. "Mi smo naše obveze odradili, postigli smo rezultate i reforme i riješili sporove s našim susjedima".

Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija pristala je promijeniti ime u Sjeverna Makedonija u dogovoru sa susjednom Grčkom koja ju je optuživala za svojatanje grčkog teritorija, čime je razriješena višedesetljetna blokada puta prema članstvu u NATO-u i EU.

''Ovo je zaista povijesna nepravda''

Ovaj najnoviji politički trenutak u kompleksnom pitanju te države za Direktno je komentirao ugledni geostrateški analitičar Denis Avdagić.

''Sjevernomakedonski politički akteri u nedjelju su dogovorili kako će se prijevremeni izbori održati 12. travnja, nakon što članice Europske unije nisu postigle suglasnost oko otvaranja pristupnih pregovora. Tome je prethodila promjena imena države upravo kako bi se krenulo europskim putem i deblokiralo rezervacije Grčke koje su trajale od raspada bivše Jugoslavije.

Dakle, radi se doista povijesnoj nepravdi prema zemlji koja je učinila izniman i nezabilježen ustupak prema jednoj članici EU, da bi se iz posve nejasno artikuliranih razloga sada poslala porazna poruka blokadom otvaranja pristupnih pregovora. Takav čin dao bi se usporediti jedino sa situacijom kada je Hrvatska napravila ustupak prema Sloveniji, u pogledu arbitraže o razgraničenju, a da je kojim slučajem nakon toga jedna od članica ipak blokirala pristupanje naše zemlje Uniji'', kaže Avdagić.

Dodaje i sljedeće: ''Ironija u ovakvom razvoju događaja je u tome što je svemu, kako se iz medija uspjelo doznati, 'kumovao' francuski predsjednik Emmanuel Macron,  kojega su u mjesecima iza nas mnogi proglašavali jednim od ključnih lidera Europe. Nažalost, pokazuje se kako se radi o neiskusnom vođi, očito nesvjesnom dugoročnih posljedica neprincipijelne politike. Ublažavanju oštrijih reakcija prema Macronu pokušalo se pomoći navođenjem kako u ovakvom stavu nije bio usamljen. Međutim, posve je jasno kako stav, prije svega prema otvaranju pregovora Sjeverne Makedonije, ne bi bio takav da na liniji protivljenja nije predsjednik Francuske''.

Avdagić objašnjava kako je ''za otvaranje pregovora bila potrebna jednoglasna odluka članica EU-a i mala je vjerojatnost da bi se neka od manjih članica Unije odlučila za takvu posve nepotrebnu blokadu, za koju nema realnih razloga. To šalje posve nepoticajnu poruku balkanskim državama koje žele pristupiti članstvu i to upravo u vrijeme kada EU treba pokazati i dokazati da unutrašnji problemi i Brexit nisu naštetili koheziji i budućnosti 'europskog projekta'.

Reakcija makedonskog premijera Zorana Zaeva stoga je logična, održat će prijevremene izbore, koje su tajmirali dovoljno vremenski udaljeno od ovih politički tragičnih odluka kako bi se iste stiglo popraviti. Naravno, ne može se sa sigurnošću tvrditi da će Macron i društvo promijeniti stav.  No, tada bi se i političke prilike u Makedoniji i drugim zemljama takozvanog Zapadnog Balkana stubokom promijenile. To nikako ne odgovara Hrvatskoj i drugim zemljama okruženja i jugoistoka Europe.

Ipak, to ne bi smjelo odgovarati niti jednoj od članica, jer upravo ta povodna obrazloženja koja su se mogla čuti, narušavaju integritet Unije, budući da se spominju potrebe europske reforme, iako je u ovom slučaju riječ tek o početku jednog dugotrajnog procesa, kako je sjajno poentirao premijer Andrej Plenković u intervjuu za France24''.

Hrvatska ovdje treba dokazivati svoje stavove

''Jako je važno inzistirati na tome da se u europskim okvirima gleda ponajprije na ispunjavanje kriterija, kao i da se bilateralni nesporazumi i sporovi te nevezane teme odmaknu od vrednovanja kako članica, tako i zemalja pristupnica. To je važno Hrvatskoj i u pogledu pristupanja Schengenskom području, gdje nas uskoro čeka vrlo vjerojatno ponovno blokiranje Slovenije zbog spora za koji je prva zapadna zemlja susjed prvenstveno sama kriva. Kao i Makedonija i Hrvatska je morala raditi ustupke, koje danas Slovenija ne vrednuje, jer ih je sama kompromitirala, zbog čega treba pružiti svaku moguću podršku Sjevernoj Makedoniji i to koristiti za ponovno isticanje problema u odnosima s Ljubljanom'', zaključuje analitičar Avdagić.