Austrijska desnica sve bliže ka pobjedi na izborima: Uzor im je 'zločesti dečko Unije'

Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogli dobiti najveći broj glasova. U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.

Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova. Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier. "Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda, taj će zaustaviti i uvoz islamizma", ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.

Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za "tvrđavu Austriju" i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana. "U Austriji živi previše stranaca", glavna je predizborna poruka desničara. Herbert Kickl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam "narodnog kancelara", iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.

FOTO: Unsplash

Problematika stranke

FPÖ-u ovo ne bi bilo prvi put da sudjeluje u radu vlade. No, od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner. Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019. kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinz Christianom Stracheom u jeku tzv. Ibiza afere izletjeli iz vlade. Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.

No, kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača? I to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku? Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promijena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan. U tome mu je "pomogla" serija napada i pokušaja napada koje su u Austriji počinili stranci s islamističkom pozadinom što je zemlju prodrmalo iz temelja.

"Kicklu je pošlo za rukom proširiti klasičnu teme migracije i okrivljavanja stranaca i doći do šireg sloja frustriranih birača", kaže politolog Thomas Hofer u razgovoru za agenciju AFP. Ako se obistine prognoze i FPÖ osvoji najveći broj glasova, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno su niske. Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni Kickl nema partnera za ostvarenje želje da postane "narodni kancelar".

FOTO: Unsplash

'ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno nema kapaciteta'

Ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar. Posljednjih tjedana se dodatno zaoštrila retorika između pučana i slobodnjaka. FPÖ redovito opužuje aktualnog kancelara i predsjednika pučana Karla Nehammera za propuste u gospodarskoj politici i gubitku kontrole kada je neregulirana migracija u pitanju. ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno "nema kapaciteta" da bude budući kancelar Austrije.

Pučani su posljednjih dana predizbornu taktiku usredotočili na neodlučne birače koje nagovaraju da svoj glas daju ÖVP-u kako bi slobodnjaci pali na drugo mjesto čime bi Kickl odustao od svojih pretenzija na kancelarsku poziciju. Moguće je i da austrijski predsjednik Alexander van der Bellen slobodnjake ne ovlasti za sastavljanje vlade nego da to prepusti drugoplasiranim pučanima, na što po Ustavu ima pravo. U slučaju da pučani ipak prestignu FPÖ, čelnici ÖVP-a si mogu zamisliti koaliciju sa slobodnjacima, ali pod uvjetom da Kickl ne uđe u vladu.

Njemačka ljevičarka koju vole desničari osnovala stranku: 'Promijenit ćemo politički krajobraz'

Ostale opcije koje pučanima stoje na raspolaganju su koalicija sa socijaldemokratima i liberalima iz stranke Neos, ali se ovakva konstelacija nastoji izbjeći zbog neslaganja s eventualnim partnerima na polju gospodarske politike. Nehammer je posljednjih tjedana, kako bi privolio birače koji naginju slobodnjacima, pooštrio svoje ciljeve na polju migrantske politike. Ujedno ukazuje i na uspjehe austrijskog gospodarstva i poreske olakšice za građane koje je vlada izglasala u posljednje vrijeme.