ATOMSKE BOMBE: U svijetu ih je više od 4000, neke su u susjedstvu; u slučaju rata ove će države izdominirati

Što se tiče omjera vojnog budžeta i ukupne proizvodnje država tj. bogatstva kojeg se vlade, u ime naroda, odriču kako bi kupile polovne avione, sagradile vozila za razaranje gradova ili preusmjerile istraživanja protiv raka u sastavljanje oružja masovnog uništenja; tu prednjači klero-diktatura Saudijska Arabija sa 8,4 posto BDP-a. Slijedi Izrael sa 5,6 posto što je, za zemlju koja praktički nije prestala ratovati od 1948., potpuno razumljivo. Odmah ispod toga su, jasno, i dva vječna rivala: Rusija (4,3) i SAD (3,7).

Što se tiče nuklearnog oružja u cjelini ispoštovan Sporazum o smanjenju arsenala nuklearnog naoružanja inicijalno potpisan u Pragu 2010. godine. Po njemu je, u domeni nuklearnih bojnih glava na instaliranim interkontinentalnim balističkim raketama tj. spremnih za međunarodno lansiranje, limit 1550 (s tim da se svaki teški bombarder računa kao jedna glava). Rusija je, po ovom pitanju, na zadovoljavajućih 1456, a Amerika je nešto opuštenija sa 1357.

No ukupni broj bombi je puno veći. Konkretno, početkom 2021. je Rusija raspolagala s nekih 6257, a SAD s 5600 komada. Navodno su, proteklih mjeseci, znatan broj rastavili.

Kina prijeti s 350 komada, a Francuska i Velika Britanija su uobičajeno kompetitivne, s 280 tj. 225 bombi. Sličan uzorak prate i Pakistan i Indija koje vode mrtvu trku; 165 naprama 160. Agresivan je i Izrael, iako to neće priznati (od 1966. posjeduje 'primitivno, ali isporučivo' nuklearno oružje, ali tvrdi da će ga osposobiti samo ako to prvi napravi neki od njegovih 'dragih' susjeda). 

Zanimljivo je i da je SAD ostavila dio svoj nuklearnog arsenala na 'čuvanje' svojim vojno-obrambenim partnerima. Tako je Turska dobila 50, Italija 40, a Belgija i Nizozemska po 20. Pentagon je Njemačkoj, važnoj NATO saveznici, ponudio svega 20 nuklearnih glava; kao i znatno manjim zemljama beneluksa.

Rusija i SAD se, još od hladnog rata, natječu u razvijanju i gomilanju naoružanja, tako da imaju, otprilike, istu količinu nuklernog oružja, a ono ima različitu strukturu. Američko rukovodstvo je, ipak, jako zabrinuto zbog toga što Washington zaostaje za Moskvom u području stvaranja perspektivnih nuklearnih raketnih sustava. Na žalost s ovolikom količinom oružja masovnog uništenja, ako počne treći svjetski rat - neće baš dugo trajati, piše Slobodna Dalmacija.