'IDUĆE LJETO TREBAMO DOČEKATI SPREMNIJI'
Anketa u Sloveniji otkrila nezadovoljstvo stanovnika: Želimo vlastiti zrakoplov za gašenje požara
Velik požar koji je opustošio više od 3500 hektara površine na slovenskom Krasu je pod kontrolom, a velika većina Slovenaca sada smatra da država mora pojačati svoje kapacitete za gašenje iz zraka, kako ne bi ovisila samo o solidarnosti u okviru Europske unije.
Kako je pokazala najnovija anketa agencije Mediana o aktualnim pitanjima, prenosi ljubljansko "Delo", 77 posto anketiranih smatra da bi Slovenija trebala imati vlastiti zrakoplov za gašenje jer su domaći vojni helikopteri za požare velikih razmjera, kakav je bio ovaj, nedovoljni.
I premijer Robert Golob zauzeo se da se povećaju kapaciteti za gašenje iz zraka na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se iduće ljeto dočekalo spremnije.
Čini se da još nije riješeno pitanje za kakav će se tip vatrogasnog aviona ili helikoptera Slovenija odlučiti.
Europski povjerenik za krzno upravljanje, Slovenac Janez Lenarčič, koji je proteklih dana boravio u domovini zbog krizne situacije s požarom na Krasu, rekao je medijima da slovenskim prilikama ne bi odgovarala kupnja aviona tipa "kanader" zbog konfiguracije terena i da se srednjeeuropske države većinom odlučuju helikoptere.
Znam da neki "kanader" smatraju idealnim rješenjem, ali stručnjaci govore drukčije", kazao je Lenarčič u razgovoru za portal N1 Slovenija, dodavši kako je kanader vrlo adekvatan za mediteranske zemlje, ali ne za Sloveniju i njen teren.
Osim toga, kanader može djelovati nekoliko sati na nad požarištem, a onda se "odmara", a zahtjevno je i skupo njegovo održavanje, ocijenio je.
Kako je dodao europski povjerenik, stručna je ocjena da je za Sloveniju najbolje rješenje kupnja novog težeg helikoptera s kapacitetom barem tri tisuće litara vode, kakav ima Grčka, ili protupožarni zrakoplov "fireboss" kakvim raspolaže Švedska.
U Sloveniji je ovih dana u javnost pušten prijedlog jednog slovenskog europarlamentarca da Slovenija kupi zrakoplov za gašenje koji bi bio stacioniran u Sloveniji, a bio bi dio flote europske starteške rezerve rescEU, no Lenarčič je kazao da službeni interes slovenskih vlasti prema Europskoj komisiji u tom smislu još nije nagoviješten.
Slovenski mediji u vezi s tim ovih dana podsjećaju da je bivša vlada Janeza Janše lani potpisala ugovor o nabavi transportnog zrakoplova C-27 Spartan koji je višenamjenski vojni avion, ali se može koristiti i za gašenje požara, a takva su dva aviona iz Rumunjske pred kraj prošlog tjedna sudjelovala u gašenju požara na Krasu.
Pitanje je međutim je li riječ o definitivnom rješenju za buduće požare u Sloveniji.
Riječ je o srednje velikom turbopropelerskom avionu koje može prevoziti 60 vojnika ili 11 tona tereta i košta 72 milijuna eura, no iako ima modul za gašenje požara manje je učinkovit od "kanadera" jer ne zahvaća sam potrebnu vodu iz mora ili jezera nego se ona puni u avion na uzletištu, što traje.
Kako prenose mediji, u "spartan" može ići poseban tank (cisterna) s osam tona vode, a druga je mogućnost da se umjesto toga u trup aviona ukrcaju kartonske celulozne palete s oko šest tona vode koje se onda raspadnu nad požarištem nakon izbacivanja. Potonju varijanta gašenja ovih su dana nad požarom u Sloveniji koristili i rumunjski avioni tog tipa.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.