terenska istraga
Amnesty: Kurdi vode kampanju za iskorjenjivanje Arapa
Amnesty kaže u izvješću da je našao dokaz da Kurdi provode kampanju za iskorjenjivanje arapskih zajednica u znak osvete zbog njihove navodne potpore Islamskoj državi (IS), koja je zauzela otprilike trećinu države u ljeto 2014.
Kurdski borci otad su uspjeli odbiti pobunjenike na sjeveru Iraka uz pomoć zračnih udara koalicije predvođene SAD-om, proširivši svoju kontrolu na etnički miješana područja na koja polažu pravo.
"Snage kurdske regionalne vlade (KRG) izgleda da vode kampanju prisilnog iseljavanja arapskih zajednica uništavajući cijela sela na područjima koja su povratili od IS-a u sjevernom Iraku", izjavila je Donatella Rovera, savjetnica Amnestyja za odgovaranje na krizna stanja.
"Prisilno raseljavanje civila i namjerno uništavanje domova i imovine bez vojnog opravdanja moglo bi se smatrati ratnim zločinima", istaknula je.
Izvješće, koje se temelji na terenskoj istrazi u 13 sela i gradova i svjedočanstvima više od 100 očevidaca, također uključuje satelitske snimke koje pokazuju uništenja velikih razmjera u pokrajinama Ninevehu, Kirkuku i Dijali.
Arapima koji su pobjegli iz svojih domova kurdske snage brane povratak na područja na kojima je vraćena kontrola, navodi Amnesty.
Dinbar Zebari, dužnosnik KRG-a, izjavio je da su uništenja koja je dokumentirao Amnesty rezultat sukoba između kurdskih boraca i militanata IS-a, kao i zračnih udara te mina koje su za sobom ostavili militanti.
Što se tiče prisilnog raseljavanja Arapa, Zebari je rekao da je koalicija zatražila da se civili drže dalje od područja u blizini bojišnice te da ni Kurdima nije dopušteno da se vrate u neka sela zbog njihove vlastite sigurnosti.
Po njegovim riječima, regija Kurdistana primila je i smjestila 700.000 Arapa koji su pobjegli pred nasiljem u ostatku zemlje.
Prema podacima UN-a, najmanje 18.800 civila ubijeno je u sukobu u Iraku, a 36.200 je ozlijeđeno od početka 2014. godine. UN-ova misija za pomoć Iraku i UN-ov Ured visokog povjerenika za ljudska prava objavili su u utorak izvješće u kojem su ekstremisti IS-a izdvojeni kao odgovorni za veliki broj ubojstava u toj zemlji, ali se navodi da su i iračke snage sigurnosti i s njima povezane milicije kao i kurdski borci također ubijali i otimali civile kršeći ratna pravila.
Unutar zemlje raseljeno je 3,2 milijuna ljudi u razdoblju od siječnja 2014. do listopada 2015., navodi se u izvješću UN-a.
Islamska država sustavno je širila teror ubijaći ljude na najokrutnije načine, uključujući odsjecanje glava i živo spaljivanje. Ta zlodjela "na nekim instancama se mogu okarakterizirati kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i moguće genocid", stoji u izvješću.
U sukobu među vladinim snagama, kurdskim postrojbama i Islamskom državom, meta IS-a su civilni protivnici, ljudi povezani s vladom i policijom, odvjetnici, liječnici, novinari i lokalni čelnici, pokazuju dokazi koje su prikupili stručnjaci UN-a.
IS je oteo između 800 i 900 djece u Mosulu u lipnju zbog vjerske i vojne obuke te da ekstremisti koriste žene i djecu kao seksualno roblje.
"Ovo izvješće pokazuje dugotrajnu patnju civila u Iraku i u potpunosti ilustrira ono od čega iračke izbjeglice žele pobjeći kada bježe u Europu i druge regije", izjavio je Zeid Ra'ad Al Hussein, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava. Također je istaknuo da je uz ubijene i ozlijeđene u sukobu, bezbroj drugih umrlo od nedostatka vode, hrane ili medicinske pomoći.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.