NOVI PODACI

Amnesty International: Hrvatska je nasilna prema migrantima, ali ima pomaka u borbi protiv rodnog nasilja

Autor

ig/h

Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2020. piše da Hrvatska i dalje nasilno postupa prema ilegalnim migrantima i prigovara na ograničenom pristupu pobačaju, ali hvali određena poboljšanja po pitanju rodno uvjetovanog nasilja i odluku Ustavnog suda da se istospolnom paru dopusti posvojenje djeteta. 

07.04.2021. u 12:45
Ispiši članak

Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International (AI), sa sjedištem u Velikoj Britaniji, svake godine objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, ali i u pojedinačnim državama. 

Za Hrvatsku AI piše kako su humanitarne organizacije zabilježile više od 15 tisuća slučajeva vraćanja migranata s granice, što je često popraćeno nasiljem i zlostavljanjem. Organizacija izdvaja slučaj kad je šesnaest migranata navodno pretukla policija dok su bili privezani za drvo. 

Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova redovito demantira navode o zlostavljanju migranata. 

Rodno uvjetovano nasilje

Amnesty piše kako je u siječnju prošle godine pravnim amandmanima definicija silovanja u kaznenom zakonu u Hrvatskoj usklađena s međunarodnim standardima, te su se povećale kazne za rodno uvjetovano nasilje. Time se broj prijavljenih silovanja udvostručio jer se značajno proširila definicija tog kaznenog djela. No, upozorava AI, pravni procesi u tim slučajevima čekaju se između tri do pet godina. 

Zbog redefinicije je narastao i broj prijava za obiteljsko nasilje i njihovo kažnjavanje. Ipak, u većini slučajeva se ono tretira kao prekršaj i slabo kažnjava, piše međunarodna organizacija, dodajući kako bi policija i sudovi mogli činiti više u provedbi zaštitnih mjera. 

Seksualna i reproduktivna prava

U izvješću kojim je obrađeno 149 država stoji i da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama.

Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog priziva savjesti, a njihova visoka cijena i loša regionalna pokrivenost ograničava pristup siromašnijima. 

AI upozorava kako još uvijek nije donesen novi zakon o pobačaju, iako je rok za izmjenu starog zakona, koji je postavio Ustavni sud 2017. godine, istekao u veljači 2019. godine. 

Amnesty piše i o presudi od siječnja 2020. kad je Ustavni sud odlučio da istospolni par ima pravo udomljavati djecu po istim kriterijima kao i drugi parovi. 

Diskriminacija Roma

Izvješće o Hrvatskoj bavi se i diskriminacijom romske populacije u Hrvatskoj u područjima poput obrazovanja, zdravstva, stanovanja i zaposlenja.

Mnogi Romi i dalje nemaju pristup zdravstvenim uslugama, što je pogoršano Covidom-19.

Romska manjina često nema pristup struji i internetu, pa mnoga djeca nisu mogla sudjelovati u školi na internetu, čime se produbio obrazovni jaz između romskih i neromskih učenika, piše Amnesty. 

Sloboda medija

Izvješće naglašava kako su novinari koji u Hrvatskoj istražuju korupciju i organizirani kriminal i dalje suočeni s prijetnjama i zastrašivanjima.

AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva da je u 2020. protiv novinara zbog "povrede časti i ugleda“ podignuto više od 900 tužbi. 

Pandemija pojačala nejednakost

U općem dijelu izvješća AI naglapava da bogatije zemlje padaju na "osnovnom" testu globalne solidarnosti gomilanjem cjepiva protiv covida-19. 

"Najbogatije zemlje postigle su gotovo monopol nad svjetskom opskrbom cjepivima, ostavljajući zemlje s najmanje resursa da se suoče s najgorim zdravstvenim i ljudskopravaškim ishodima", rekla je Agnes Callamard, koja je prošlog mjeseca imenovana glavnom tajnicom Amnesty Internationala.

Amnesty u uvodu svog izvješća piše kako su pandemija koronavirusa i mjere uvedene zbog nje naglasile postojeću nejednakost u svijetu. Potpuna zatvaranja neproporcionalno su pogodila marginalizirane skupine, poput starijih i siromašnih građana. 

"Pandemija Covida-19 možda ne definira to što jesmo, no svakako je istaknula ono što ne bismo trebali biti“, napisala je Callamard. 

Prozvala je Kinu zbog "katastrofalnog“ potiskivanja informacija u početnim danima pandemije te SAD zbog povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uslijed pandemije. 

Prošla godina je, rekla je Callamard, dala konačan dokaz da globalne političke institucije nisu spremne na svjetske izazove. 

"Stoga jedva izbjegavamo osjećaj nadolazeće opasnosti, budući da, gledajući unaprijed, razmišljamo o krizi puno veće razine, za koju ne postoji cjepivo – klimatskoj krizi“, zaključila je čelnica AI-ja. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.