Amerikanci su opet iznenadili potezom u Vatikanu: 'Svijet pamti i ima slonovsko pamćenje'

"Krim je geopolitički i strateški jako značajan. Onaj tko kontrolira Krim, imat će značajan utjecaj u Crnom moru i ima ulazak u tople vode. One su vrlo bitne jer omogućuju promet. Rusija će sigurno inzistirati na Krimu. Smatralo se da sva područja koja ona samoproglašava njezinim nisu toliko bitna kao Krim. On je ključan i o njemu će se lomiti koplja", rekao je Bandov.

Dodao je da se sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskija, koji se održao u Vatikanu, činio kao da su razgovarala dva prijatelja. "Zadnjih par mjeseci nije bio taj dojam. Ostavljen je dojam kao da su razgovarala dva ravnopravna partnera i da su spremni sjesti i razgovarati o budućnosti. Vatikanska diplomacija je sigurno utjecala na atmosferu koja se mogla tamo osjetiti", ocijenio je. 

Gordan Akrap je rekao kako Europska unija inzistira i stvara 'koaliciju voljnih' koja teži zadržavanju svih pravila na kojima je počivala dosadašnja sigurnosna arhitektura, ne samo u Europi nego i na globalnoj razini i na koji način se bore protiv nove politike u SAD-u, tog takozvanog pragmatičnog realizma koji prihvaća vojno osvajanje odnosno pravo sile. 

BREAKING: Photo of Trump and Zelensky at the Vatican pic.twitter.com/uoDPc4lq9N

— The Spectator Index (@spectatorindex) April 26, 2025

'Svijet pamti i ima slonovsko pamćenje'

"Imate u pravilu dva pristupa rješavanju izazova s kojima se suočavamo. Hoćemo li se koristiti snagom argumenta ili argumentom snage? Snaga argumenta je ona sila i ona snaga i ona težnja kojom svi racionalni ljudi žele raditi prema napretku, dok je argument snage oni koji koriste moćnici i silnici u određenom trenutku. Međutim, znamo da sve takve sile propadaju i da se raspadaju, jer nitko ne može dugo, pogotovo u današnje vrijeme, održati se korištenjem snage kao argumenta", poručio je Akrap. 

On sumnja da će se američka vojna industrija odreći mogućnosti da prodaje ogromne količine oružja Ukrajini za gotov novac. Za očekivati je da će i doći do smanjivanja intenziteta razmjene obavještajnih podataka i smanjivanja količine novca koji daje SAD. "U ovakvim situacijama svijet pamti i ima slonovsko pamćenje. Onaj tko postane nerelevantan i nevjerodostojan partner u trenucima kad ga najviše trebate, gubi uporište koje inače ima", dodao je. Đana Luša je rekla da bi Trump prekinuo rat prvi dan kada je došao na predsjednički položaj, da se njega pitalo.

"To je nešto što je i obećao Amerikancima i čime bi na neki način podcrtao svoju ulogu tog novog globalnog lidera. Treba vidjeti što u stvari Trump želi. On je u svom prvom mandatu kroz svoju strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a ponovno u prvi plan stavio to natjecanje velikih sila. Sada imam osjećaj kao da se vraća u Europu 19. stoljeća i da formira neki koncert sila gdje on na neki način trguje s Rusijom, možda u budućnosti i s Kinom i gdje će te velike sile nekako koegzistirati unatoč natjecanju, ali dijelit će sfere interesa i plijen. I to je upravo ono što vidimo u ovim pregovorima", poručila je.

FOTO: Screenshot/YT/HRT

'Europska unija je profitirala'

Dodala je kako je Rusiji doslovce ponuđen teritorij. "Ukrajina je dovedena u pat poziciju gdje ako odbije te uvjete, biva etiketirana kao ona koja ne želi mir, unatoč tome što je Zelenskij već u nekoliko navrata rekao da je spreman na bezuvjetno primirje, to ne odgovara Putinu, a Trump jednostavno igra igru. Iz poslovnog svijeta je preveo svoj način komuniciranja", rekla je.

Luša je naglasila kako je Europska unija imala tri godine od početka rata u Ukrajini da se pripremi za scenarij povlačenja vojne i obavještajne pomoći SAD-a. "Europska unija je profitirala iz cijele Trumpove politike jer je osvijestila da se kao i nakon Drugog svjetskog rata sama mora pobrinuti za svoju sigurnost. Vidjeli smo taj voljni momenat kroz grupiranje 'koalicije voljnih' koja je stvarno spremna vojno pomoći Ukrajini", kazala je i dodala kako Trump ne uvažava Europljane kao ravnopravne partnere u novom poretku koji stvara.

Bandov je naglasio kako je Trump donio  dodatnu neizvjesnost. "Strašno je bitno biti vjerodostojan partner. Ako ste vjerodostojan partner, tada će vam partnerstvo biti puno čvršće. Kada niste vjerodostojan partner, onda vaši dosadašnji partneri traže neke druge partnere. I dugoročno bi se to moglo na neki način moguće reflektirati u nekim partnerstvima koje u ovom trenutku možda nisu baš potpuno vidljiva, osjetljiva, ali bi se mogla na neki način značajno ojačati. Azija je posebna priča. Biti vjerodostojan partner je strašno bitno u međunarodnoj zajednici, kao i u životu", istaknuo je.

FOTO: EPA/KRISTINA KORMILITSYNA/SPUTNIK/KREMLIN POOL

'Rusija ima veće probleme'

Što se tiče mira, Akrap je istaknuo kako rat u Ukrajini teoretski može dugo trajati. "Pitanje je kolikim financijskim zalihama raspolaže Rusija. Mislim da bi Ukrajinci voljeli da se carinska politika predsjednika Trumpa nastavi još dugo vremena. Zato što je dovela do smanjivanja cijene nafte na svjetskom tržištu. Znamo da Kina i Indija kupuju naftu od Rusije, odnosno energente, po bitno smanjenim, 25-30 posto manjim cijenama, tako da je lako pretpostaviti da Rusija mora prodavati svoje energente po nižoj cijeni od proizvodne cijene. S druge strane, Rusija troši negdje oko 10 posto svog BDP-a i 40 posto proračuna na vojnu proizvodnju", rekao je Akrap.

Više od 50 posto rafinerija na europskom teritoriju je uništeno. "Zato Rusi traže moratorij na napad na energetska postrojenja. Mislim da Rusija nije toliko u toj situaciji da bi mogla duže vrijeme osigurati opskrbu i financijsku i demografsku svim tim vojnim naporima", poručio je. Naglasio je kako Rusija ima znatno veće probleme nego Ukrajina. "I Ukrajina ima svoje probleme i financijske i demografske i sigurnosne, ali Rusija ima više, pogotovo što je Rusija agresor. Rusija, da bi održavala svoj agresivni stroj u Ukrajini, mora znatno više ulagati, mora imati više ulaganja i troškova nego što treba Ukrajina koja se brani", dodao je.

Stručnjak predviđa mir do kraja godina, ali ističe i problem: 'To je praktički poraz za Putina'

Đana Luša je naglasila da kada se živi u vremenu neizvjesnosti, to utječe na svaki segment međunarodnih odnosa. "Nestabilna su tržišta, sigurno ste osjetljivi, ne znate kako ćete se pozicionirati, ne vjerujete svojim dosadašnjim partnerima, čime i dalje potencirate tu nesigurnost. Uvjeti u kojima sada živimo su neodrživi u smislu održavanja mira u međunarodnim odnosima. Ako se u Ukrajini i postigne mir, pitanje je koliko će on trajati s obzirom na cijenu koju će Ukrajina za to platiti", zaključila je za HRT.