Zmajlovićevo preseljenje - profit tvrtki za koju lobira premijerov brat!

Nakon objave teksta 'Kako su premijerov brat i šefica porezne sredili milijune Pismohrani', redakcija direktno.hr-a zasuta je novim zanimljivim informacijama koje upotpunjuju i dodatno objašnjavaju cijelu ovu veliku aferu.

Od više izvora tako smo doznali da je i 'Zmajlovićevo' Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nedavno ugovorilo s tvrtkom Pismohrana servis arhiviranje svoje dokumentacije, a sve vezano uz problematičan projekt selidbe u Zagreb Tower!

Je li zato premijer toliko popustljiv prema Zmajloviću?

Naši dobro obaviješteni izvori ističu da će, osim dokumentacije Ministarstva, Pismohrana servis pohranjivati i arhivu Fonda za zaštitu okoliša, Agencije za zaštitu okoliša, Državnog zavoda za zaštitu prirode, a sve vezano uz selidbu koja je već podigla dosta prašine u hrvatskoj javnosti. Isti izvori (ministarstvo je potvrdilo informaciju) pitaju se je li posao Ministarstva zaštite okoliša s tvrtkom za koju lobira premijerov brat pravi razlog popustljivosti premijera Milanovića prema ministru Zmajloviću. Jer, unatoč skandalima s preseljenjem i zakupom preskupog prostora te bacanjem stotina tisuća kuna poreznih obveznika na račune za parking, premijer, na veliko čuđenje mnogih, brani Zmajlovića i ne želi ni čuti pitanja o njegovoj ostavci.

Druga činjenica bitna za ovaj posao je, kako primjećuju naši izvori, da s tim ugovorom otpada i zadnji argument o uštedama u projektu preseljenja u privatni Zagreb Tower, jer je u dosadašnjim prostorima arhiviranje bilo besplatno.

Holy potvrdila da je arhiviranje dosad bilo besplatno

To nam je potvrdila i bivša ministrica Mirela Holy, koja kaže da je Ministarstvo ranije samo u svojim prostorima arhiviralo svoju građu. Čula je također da će Ministarstvo, nakon preseljenja, arhiviranje dokumentacije povjeriti privatnoj tvrtci.

„Ljudi iz Ministarstva javili su mi da će posao pohrane dokumenata povjeriti Pismohrana servisu. Kažu da je cijena te usluge dosta visoka. Doista je skandalozno, ako su ove informacije točne, da će privatna tvrtka pohranjivati građu javnih i državnih institucija. To je nedopustivo i protuzakonito, jer na taj način može biti ugrožena tajnost osobnih podataka građana“, ističe Mirela Holy.

A kada je doznala da premijerov brat Krešimir lobira za Pismohrana servis, dakle za tvrtku koja je dobila posao s Ministarstvom, bivša ministrica je, imamo dojam, skoro pala sa stolice.

Toliko o moralnim standardima premijera Milanovića!

Doista?! Pa to je vrlo zanimljivo! Toliko o visoko postavljenim moralnim standardima premijera Milanovića!“, komentirala je bivša ministrica te dodala da ne vjeruje da je moguće da privatne tvrtke poput Pismohrana servisa pohranjuju čak i klasificirane, odnosno, tajne dokumente državnih i javnih službi.

„To bi bio neviđeni skandal“, zaključuje Mirela Holy.

A da to i jest neviđeni skandal, odnosno da privatne tvrtke doista čuvaju čak i klasificirane državne dokumente, potvrdila nam dr. Vlatka Lemić, direktorica Hrvatskog državnog arhiva.

 „To je moguće jer Ministarstvo kulture do danas nije reguliralo tko i pod kojim uvjetima može dobiti dopusnice za arhiviranje dokumentacije državnih i javnih institucija. Sve to je dovelo do prakse da privatne tvrtke u raznim skladištima pohranjuju i dokumente koji sadrže zakonom zaštićene osobne podatke građana, ali i klasificirane, odnosno, tajne dokumente više Ministarstava i državnih agencija. Osim puno domova zdravlja, pojedinih gradova, Pismohrana servis d.o.o. pohranjuje i dokumentacijsku građu Hrvatskih željeznica, Hrvatskih cesta, HBOR-a te pogotovo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dakle, državnih i javnih institucija čije arhive ne bi smjele čuvati privatne tvrtke. Problem je u tome što nije jasno regulirano tko i pod kojim uvjetima može u Hrvatskoj dobiti dopusnice za arhiviranje te građe, zbog čega se ustalila praksa da i privatne tvrtke nerijetko čuvaju klasificirane državne dokumente“, pojašnjava dr. Vlatka Lemić koja je, kako reče, nakon objave našeg teksta bila izložena velikim pritiscima i prijetnjama s raznih strana.

Ministarstvo sklopilo posao, ali to krije od Arhiva!

A na pitanje zna li da je Ministarstvo zaštite okoliša sklopilo posao s Pismohrana servisom, dr. Vlatka Lemić kaže da ne zna, ali da bi trebala znati - ako je to istina.

„Fond za zaštitu okoliša najavio nam je da svoje gradivo planiraju predati za pohranu nekoj privatnoj tvrtci. No, prije nego to učine, dužni su zatražiti mišljenje Hrvatskog državnog arhiva. Službeno, međutim, ništa nisu zatražili niti oni, niti Ministarstvo zaštite prirode i okoliša. Ako su, pak, bez našeg mišljenja sklopili posao s Pismohrana servisom, onda je to novi veliki skandal“, zaključuje dr. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva.

Naknadno nam je iz Fonda za zaštitu okoliša stigao dopis u kojem tvrde da će Fond dokumentaciju arhivirati samostalno u novom poslovnom prostoru.

"Tvrtka Pismohrana servis nije nikada bila ponuditelj na javnom nadmetanju koje je provodio Fond za zaštitu okoliša niti ima, ili je imala, ikakav ugovorni odnos s Fondom", stoji u priopćenju iz Fonda.

Ministarstvo potvrdilo: Sklopili smo posao s Pismohrana servisom

Kako će i gdje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode arhivirati svu svoju dokumentaciju kada presele u novi prostor u Zagreb Tower?  Je li točna informacija da je Ministarstvo ugovorilo s tvrtkom 'Pismohrana servis' petogodišnje arhiviranje dokumentacije te koliko će plaćanje arhiviranja poskupiti preseljenje Ministarstva za zaštitu okoliša i ostalih institucija u Zagreb Tower, upitali smo nadležne u Ministarstvu zaštite okoliša.

Njihov odgovor, u kojem potvrđuju naše informacije, prenosimo ovdje u cijelosti.

Sukladno Zapisniku o stručnom nadzoru nad arhivskom i registraturnom gradivom koju je proveo Hrvatski državni arhiv 27.2.2014. i Elaboratu o stanju spremišta te stanju i količinama arhivskog i registraturnog gradiva od siječnja 2014. godine ocijenjeno je da je potrebno zatvorene predmete Ministarstva zaštite okoliša i prirode pohraniti na adekvatan način. Utvrđeno je također da je potrebno odvojiti dokumentaciju Ministarstva zaštite okoliša i prirode od dokumentacije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Sukladno gore navedenom 29.09.2014. poslani su Zahtjevi za dostavu ponude za uslugu pakiranja, popisivanja, pretraživanja i dostavu arhivskog i registraturnog gradiva na četiri tvrtke koje posjeduju Dopusnicu Hrvatskog državnog arhiva 1. kategorije:

1.            ARHIV DMS D.O.O.

2.            Financijska agencija

3.            Pismohrana servis d.o.o.

4.            Arhiv – trezor d.o.o.

Kako se radi o uslugama čija je cijena ispod 200.000,00 kn, odnosno, tzv. 'bagatelna nabava',  proveden je postupak nabave na način prikupljanja ponuda.

Pristigle su tri ponude, i to:

1.            Financijska agencija – FINA, Vrtni put 3, Zagreb, na iznos od 396.560,00 kn bez PDV-a; ponuda od 03.10.2014.

2.            Arhiv – Trezor d.o.o., Stupničke Šipkovine 62, Donji Stupnik, na iznos od 115.000,00 kn bez PDV-a; ponuda od 03.10.2014.

3.            Pismohrana servis d.o.o., Iločka 9, Zagreb, na iznos od 87.600,00 kn bez PDV-a., ponuda od 03.10.2014.

Tvrtka ARHIV DMS d.o.o. nije dostavila ponudu.

Kriterij za odabir bio je najniža cijena te je Ugovor o pružanju usluga pakiranja, popisivanja, pretraživanja i dostave arhivskog i registraturnog gradiva sklopljen sa tvrtkom Pismohrana servis d.o.o.  na godinu dana.

Sukladno propisima, Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom poslan je 08.09.2014. dopis u kojem smo tražili informaciju imaju li na raspolaganju adekvatni skladišni prostor za pohranu arhivskog i registraturnog gradiva. Odgovor očekujemo.

Ne raspolažemo informacijom kako će svoju dokumentaciju arhivirati Fond za zaštitu okoliša, Agencija za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode, stoji u priopćenju Odjela za odnose s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Vlatka Lemić: U Poreznu su me pozvali na konzultacije

Nakon što je Porezna uprava, nakon objave našeg teksta 'Kako su šefica porezne i premijerov brat sredili milijune Pismohrani', poslala demantij u kojem su naveli da im je tvrtku Pismohrana servis preporučila upravo dr. Vlatka Lemić, reagirala je prozvana ravnateljica te nam poslala objašnjenje.

„Molim Vas da objavite da sam na predmetnom sastanku u Središnjem uredu Porezne uprave prisustvovala na poziv Pomoćnika ravnateljice Porezne uprave za opće i financijske poslove gospodina Željka Glavaša.

Naime, kako sam tada obnašala posao pomoćnice ravnatelja i načelnice Odjela za informacije i komunikacije zamoljena sam da gospodinu Željku Glavašu i drugim djelatnicima Porezne uprave predstavim stručne norme i pravne propise vezane uz zaštitu i upravljanje gradivom. Moje izlaganje na sastanku bilo je isključivo stručne prirode te u okviru mojih zaduženja na radnom mjestu pročelnika i pomoćnika  koja uključuju i informiranje, odgovaranja na upite, davanje mišljenja te održavanje sastanaka sa korisnicima, kategoriziranim stvarateljima i suradnicima arhiva.

Kako tada nisam bila odgovorna osoba Arhiva (ravnatelj je bio dr. Stjepan Ćosić, a zamjenica ravnatelja i pomoćnica za pravne i financijske poslove Pavica Antolović) i u mojoj nadležnosti nije bilo ugovaranje poslova i donošenje pravnih i stručnih akata arhiva, nisam imala saznanja da pravni i ugovorni okvir izdavanja dopusnica nije u skladu s propisima. Nakon preuzimanja dužnosti ravnateljice, od pravne službe i nadležnih tijela sam zatražila mišljenja i očitovanja o toj aktivnosti Arhiva, a nakon dobivenog tumačenja da isto nije u nadležnosti Arhiva poduzela sam potrebne mjere za usklađivanjem sa zakonskim i stručnim propisima“, ističe dr. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva.

Ministarstvo kulture bez odgovora na pitanje kako je moguć ovakav skandal

Tko je nadležan za izdavanje dopusnica za arhiviranje dokumentacijske građe i zbog čega je Državni arhiv izdavao dopusnice ako je to u nadležnosti Ministarstva kulture?

Kako je moguće da privatne tvrtke arhiviraju građu državnih i javnih institucija, agencija i ministarstava ako znamo da među njihovom građom ima i osobnih podataka građana, ali i klasificiranih (tajnih) podataka institucija koji bi se trebali posebno čuvati, te što u Ministarstvu kulture čine da isprave ove skandalozne propuste – jer privatne tvrtke pohranjuju, bez jasno definiranih uvjeta, tajne podatke državnih institucija, upitali smo nadležne u Ministarstvu kulture.

Dobili smo dva neodređena i nejasna odgovora, koja ovdje prenosimo.

„Proslijedio sam Vaš upit našoj glasnogovornici. Moja zaduženja u Ministarstvu kulture tiču se isključivo medijske politike, tako da Vam u ovom slučaju, nažalost, ne mogu osobno pomoći“, javlja

 Boris Postnikov, nakon čega smo dobili i šturi odgovor Ivane Stepanić, stručnog referenta, koja u priopćenju piše “da je naš upit proslijedila Upravi za razvoj kulture i umjetnosti , Služba za arhivsku djelatnost, koja je mjerodavna za takva pitanja“.

Prave odgovore do objave ovog teksta nismo dobili.