U Zrinu obilježena 79. godišnjica stradanja stanovnika tog mjesta

Od 1996. preostali Zrinjani i njihovi potomci evociraju sjećanja na 9. i 10. rujna 1943. kada su partizani i četnici ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Svi preživjeli su raseljeni, oduzeta im je imovina i zabranjen povratak u Zrin.

Program obilježavanja počeo je molitvom pred križem podno starog grada Zrinskih, a slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća sv. Križa ispred koje je misno slavlje predvodio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem i drugim vjerskim dostojanstvenicima.

Ta je obljetnica okupila hodočasnike pristigle iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke, a slavlju su nazočili i predstavnici vlasti.

Na početku je sve okupljene, a posebno Zrinjane i njihove potomke pozdravio biskup Košić pozvavši na molitvu kako se ove nevine žrtve nikad ne bi zaboravile.

Nadbiskup Puljić je u homiliji je rekao kako se "o tom i stotinama drugih mjesta diljem Hrvatske, gdje su još uvijek opipljivi zločini komunističkog režima, desetljećima šutjelo i strogo branilo povijesno istraživanje kako se ne bi saznala istina o stradanjima".

"S pravom je kod blagoslova ove crkve kardinal Bozanić kazao kako to spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, a nju smo dužni prenositi mlađim naraštajima, jer oni moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. U protivnom, dogodit će se izvrtanje istine i povijesnih činjenica", dodao je, uz ostalo, Puljić.

Biskup Petanjek rekao je kako je sve manje onih kojima u osobnoj iskaznici piše da su rođeni u Zrinu.

"Na nama mlađima i onima još mlađima od nas, je da održimo uspomenu na one koji su ovdje živjeli i koji su ovu zemlju zalili svojom krvlju", poručio je biskup Petanjek.

Nakon mise održana je i komemoracija žrtvama Zrina te su pod križ položeni vijenci i zapaljene svijeće.