O OČEKIVANJIMA OD NOVOG MINISTRA

Zovak: Poanta je da na kraju dobijete solidan prosjek obrazovane djece koja će imati trajno znanje, a ne napamet naučene činjenice

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Nakon Blaženke Divjak, čelno mjesto Ministarstva obrazovanja preuzeo je Radovan Fuchs, a odmah ga je dočekala priprema nove školske godine u uvjetima epidemije korona virusa. Međutim i bez aktualne situacije sa zdravstvenom krizom, obrazovni sustav grca u problemima, a o tome što je najviše sporno u hrvatskom obrazovanju, ali i o mogućim rješenjima za Generaciju.hr govorila je Silvija Zovak iz Udruge za razvoj školstva.

14.08.2020. u 12:59
Ispiši članak

Mlada ste udruga - što je Vas i Vaše suradnike okupilo i koja je pozadina Vašeg usmjerenja na razvoj školstva, kako i ime Vaše Udruge glasi?

Ono što je mene kao prosvjetnog djelatnika motiviralo da nešto pokrenem je razočarenje trenutnom situacijom u obrazovnom sustavu. Najbolji uvid u stanje našeg školstva možete dobiti ako radite kao nastavnik, a istovremeno ste i roditelj školaraca viših razreda koji kod kuće promatra kako se ta djeca muče. Muče se i roditelji i nastavnici.  Dakle, ako to promatrate iz dvije perspektive možete dobiti uvid u stvarnu situaciju.

Okupili smo nekoliko istomišljenika i osnovali Udrugu za razvoj školstva. Mogu nam se priključiti nastavnici, roditelji i svi koji su uključeni u živote djece te smatraju da naš obrazovni sustav može puno bolje od trenutnog. Pravi i najdublji razlog našeg postojanja je da prije svega napravimo nešto dobro za svoju djecu, a sukladno tome i za svu djecu Hrvatske.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u obrazovnom sustavu?

Ne volim pakiranja u celofan pa ću otvoreno reći da je naš obrazovni sustav ostao negdje u prošlom stoljeću. Svi mi koji radimo s djecom i koji smo kao roditelji, nažalost, previše uključeni u školu svoje djece itekako znamo kakvo je stvarno stanje.

Osnovni problem hrvatskog školstva je što se uči i kako se podučava. Ovo što trenutno stoji u našim udžbenicima ni najbolji metodičari ne mogu obraditi kako bi htjeli jer se nema vremena. Stoga smatramo da bi trebalo podosta smanjiti opseg gradiva kako bi se dobilo vremena za grupne radove i za veću uključenost učenika. Treba se ići na obradu manje količine gradiva kako bi nastavnici dobili vrijeme koje je potrebno za kvalitetniju obradu gradiva.

Već je bilo pokušaja da se uvedu grupni radovi, što smatramo da je jako bitno, da se više aktivira učenika na nastavi, da se što više izbjegne zastarjeli frontalni rad učitelja. Osnovni preduvjet za to je upravo smanjenje opsega gradiva. U tom preopširnom gradivu, koje nam je nametnuto, nastavnici se ne stignu posvetiti ni nadarenim učenicima, a ni djeci s teškoćama. Tim modelom smo apsolutno svi na gubitku.   

Što predlažete?

Ono što mi kao Udruga za razvoj školstva promoviramo je da se u osnovnoj školi, kako njeno ime i kaže, trebaju učiti osnove znanja, a ne sve i svašta pa nam djeca na kraju ništa ne znaju. U srednjoj školi osnove se trebaju samo malo nadograditi, dok se specijalizacija treba obavljati na fakultetima.

Ako učenika zanima više o nekom predmetu, mjesto gdje bi trebao moći dobiti više znanja je dodatna nastava iz predmeta koji ga zanima. Ako ga zanima više o kemiji, uvijek može pohađati  dodatnu nastavu iz kemije. Tako se to može riješiti. Nismo svi za sve i ne treba nekoga tko nije za nešto dodatno opterećivati.

Dakle, manje, ali kvalitetnije sa što većom uključenošću što više osjetila, tzv. multisenzorno učenje, kako bi dobili kvalitetnije i trajnije znanje. Nama nedostaje iskustvenog učenja. To se mora napraviti ako želimo gospodarski napredovati. Školstvo i gospodarstvo su jako povezani.

Jedan primjer gdje ima mjesta za napredak su nastava tehničke i likovne kulture koje su stavljene na samo jedan sat tjedno. Tehnička kultura se pretvorila u teorijski predmet. Kao dugogodišnji satničar u školi tvrdim da barem u petom i šestom razredu ima mjesta da se navedeni predmeti stave na dva sata tjedno. Izrada rukotvorina je nešto što je izuzetno bitno za dječji razvoj i u razvijenijim školstvima se izuzetno drži do toga. Zalažemo se i za uvođenje Domaćinstva barem u nižim razredima, smatramo da je to nešto što djeci nedostaje. Toliko toga se može napraviti uz malo dobre volje.

Ostatak intervjua pročitajte na portalu Generacija.hr.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected]direktno.hr, uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.