NOVAC ZA OBITELJ, ULAGANJE U BUDUĆNOST

Život stranih radnika u Hrvatskoj: 'Ovo je moj san. Ovo more, država je lijepa i ljudi su susretljivi'

Autor

dem

U Hrvatskoj je sve više stranih radnika, i to ne samo onih iz susjednih nego i iz sve udaljenijih zemalja poput Indije, Nepala, Filipina... Nije riječ samo o sezonskim radnicima u turizmu nego sve češće i o onima koji se zapošljavaju na cjelogodišnjim poslovima.

18.10.2023. u 07:41
Ispiši članak

Priče stranih radnika uvijek su gorke i slatke. Putuju tisuće kilometara i ulažu tisuće eura kako bi radili ovdje. Smještaj u natrpanim sobama, bez privatnosti, katkad i po dva posla, rijetki odlasci kući, razgovori izdaleka i mnogo fotografija koje ne mogu zamijeniti zagrljaj.

Neki planiraju ostati dulje, drugi čekaju da se negdje drugdje pojavi bolje plaćen posao ili dođe vrijeme za povratak.

Treba li strane radnike platiti više ili jednako kao hrvatske? Želimo li ih iskoristiti ili želimo da ostanu?

Za HRT su ispričali svoje priče.

Agencije u matičnim zemljama za rad u Europi naplaćuju iznose koji ni ovdje nisu maleni. Mnogo mjeseci prođe prije nego što se otplate krediti potrebni za dolazak.

Kako žive i što rade u Hrvatskoj

"Kad sam došao iz Indije u Hrvatsku, platio sam 6000 eura za radnu dozvolu. Dakle, imam kredit. Sada šaljem novac svojoj majci. Oni će otplatiti kredite, rekao je Indijac Sandeep D'souza.

Još veći kredit dignuo je Niroy Pokhrel iz Nepala koji je u Hrvatskoj od prošle godine i radi u samoborskoj građevinskoj tvrtki s još 10 sunarodnjaka. 

FOTO: Screenshot/HRT

"Kad sam došao 2022. još je vrijedila kuna. Tako da moram platiti oko 50.000 kuna. U eurima oko 7000 eura sam uzeo na zajam, platio agenciji i došao ovamo", otkriva Niroy.

Kad je Nazrin Timmapur prvi put došla prije šest godina, kako bi platila 2500 eura indijskoj agenciji poduzela je drastične mjere. Samohrana majka s troje djece, bez prihoda, založila je svoje zlato.

Založila je zlato kako bi imala za agenciju

"Založila sam zlato u banku. Uzela sam kredit od banke i dala taj novac agentu i nakon što sam došla ovdje, šest mjeseci sam svaki mjesec slala novac banci i pokrila dug", priča Nazrin.

Radne dozvole izdaju se k'o na traci, a stranaca u Hrvatskoj već sada ima koliko i Riječana

Mnogo novca svaki mjesec šalje kući jer ondje ima dvoje djece kojima plaća školovanje.

"Svaki mjesec njima šaljem svoju plaću, a ovdje trošimo plaću moje kćeri", otkriva.

FOTO: Unsplash

Novac za obitelj novac je za budućnost. O sebi ne razmišlja, posebno sad kad je kći s njom i zajedno rade. Smještaj koji plaća poljoprivredna tvrtka napustila je zbog gužve, živi u privatnoj kući vrlo skromno. S jednom plaćom mora platiti i stan i hranu.

'Takav je život, moramo izdržati'

"I hranu i kupnju, možda 100 ili 200 eura ostane za nas. To je dovoljno za nas jer smo zajedno, dvije osobe, ja i moja kćer. Ona ne jede mnogo. Takav je život. Moramo izdržati", poručila je skromna Nazrin.

Nazrin naviše nedostaju njezina djeca. Radila je u Hrvatskoj, pa otišla u Kuvajt i bila dadilja, ponovno se vratila u Hrvatsku. Fizički rad u tvrtki za proizvodnju rajčica, ustajanje u pola 4 nije važno, kaže, sve je to za moju obitelj.

FOTO: Screenshot/HRT

Njezina kćer Muskan Timmapur Hrvatsku ne vidi samo kao mjesto zarade, za nju je Hrvatska mnogo više.

"U Indiji imamo previše ograničenja i pravila jer žene ne mogu izlaziti, djevojke ne mogu razgovarati s dečkima i ne mogu ništa učiniti same. U Hrvatskoj imam slobodu i mogu raditi bilo što, razgovarati s nekim dečkima ili negdje ići, uživati, kao prijatelj, razgovarati, ići bilo gdje. Sloboda je kad mogu provoditi svoje vrijeme kako želim", ističe Muskan.

Mlinar zapošljava oko 400 filipinskih radnica i radnika

Tvrtka Mlinar zapošljava oko 400 filipinskih radnica i radnika. Nedavno je stigla i prva filipinska beba. Otac Jaypee Jagorin i majka Jean Cortes rade u proizvodnji posljednje dvije godine i željeli bi u Hrvatskoj ostati.

Smještaj stranih radnika bit će propisan zakonom!

"Pa, to je to. Ovo je moj san. Prijavio sam se jer je plaća visoka, eto zašto. Onda sam vidio ljude ovdje. Dobri, prijateljski nastrojeni. Ne znam, možda ću tražiti boravište ovdje zbog moje kćeri. Ovdje je rođena, u Hrvatskoj", priča simpatični Jaypee.

Kaže kako bi želio da mu kći živi u Hrvatskoj. 

"Jer znate, isto je na Filipinima kao i ovdje, ali velika plaća. 800 eura je moja plaća, ponekad pošaljem 300 eura na Filipine, kaže Jaypee i dodaje da je 500 eura dovoljno za njegovu malu obitelj". 

'Ovo more, država je vrlo lijepa i ljudi su susretljivi'

"Zovem se Lara Luisa. Ja sam s Filipina i imam 32 godine. Radim ovdje u Mlinaru, ali prije sam radila u lancu prehrane na Filipinima od 17. godine. Onda sam otišla na Bliski istok u Kuvajt. Pokušala sam tražiti posao u Hrvatskoj jer sam čula mnogo, mislim, vidjela sam mnogo fotografija. Ovo more, država je vrlo lijepa i ljudi su susretljivi", ističe Lara Luisa Castanos.

FOTO: Unsplash

Sedmero ih je u obitelji i Lara Luisa je najmlađa.

"Moram pomoći svojoj obitelji. Trebam ih zbrinuti da mogu pomoći mojoj sestri i roditeljima, da mogu prehranjivati cijelu obitelj", otkriva.

Na pomolu novi trend u Zagrebu: 'Strani radnici imaju prednost pred domaćim podstanarima'

Neki planiraju ostati dulje, Jaypee je krstio kćer u Zagrebu i želi je upisati u vrtić. Drugi čekaju da se negdje drugdje pojavi bolje plaćen posao ili dođe vrijeme za povratak.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.