Žestoka rasprava o Istanbulskoj konvenciji u Otvorenom

"Ministarstvo, cijela Vlada i svi koji smo radili na ovom dokumentu vjerujemo da će doći do smanjivanja nasilja, a kada - ovisi o tome koliko ćemo biti predani tom poslu. Za iskorjenjivanje ovakvog negativnog fenomena trebamo biti predani svi - cijelo društvo", izjavila je ministrica Nada Murganić. Naglasila je kako je dokument priznat od Vijeća ministara Europe zajedno s interpretativnom izjavom koja isključuje rodnu ideologiju.

Kristina Pavlović, koja tvrdi da uvođenjem Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama, na početku svog izlaganja kazala je kako se u studiju nalazi kao "jedna nasuprot četiri" i smatra da je u emisiju trebao doći netko iz stranke Hrast, koja je iz vladajuće koalicije istupila zbog Istanbulske koalicije. "Nasilje se nije smanjilo u zemljama koje su je usvojile, čak se u nekima i povećalo, a Hrvatska u postojećim zakonima već ima neke odredbe Istanbulske konvencije. Kad bi se te odredbe dosljedno poštovale IK ne bi bila potrebna", kazala je.

"Volim navesti primjer Finske koja je na vrhu po ravnopravnosti spolova - ima sličan problem kao Hrvatska, a to je mali broj skloništa. Nakon ratifikacije IK taj se broj povećao", kazala je Helena Štimac Radin. Dodala je da kod svih zemalja ima određenih prepreka. Na inzistiranje Kristine Pavlović da navede imena zemalja kod kojih je došlo do smanjenja nasilja odgovorila je: "Ne možemo to jednostavno statistički izračunati". Neistinama je nazvala navode da je "u Turskoj i Portugalu došlo do eskalacije nasilja".

"Jedan od navjećih problema na nivou EU-a je komparativnost statističkih podataka. Jedan od ciljeva IK je razvijanje jedinstvene metodologije statističkih podataka. Tek onda možemo uspoređivati podatke", dodala je Štimac Radin.

"IK nije čarobni štapić. Nužno je, korak po korak, razvijati priču dalje", kazala je Neva Tolle. Kristinu Pavlović zamolila je da ne manipulira pitanjima. "Tražite podatke koji se tek ustrojavaju, a ja osobno i kolegica odvjetnica iz Autonomne kuće deset godina smo radile na ratifikaciji IK. Naprosto je netočno da će ona negativno utjecati na tradicionalnu obitelj", dodala je.

Naglasila je kako IK ima dva segmenta: nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. "Članovi obitelji su šira grupacija i svatko može nasilje počiniti. Nasilje nad ženama je rodno uvjetovano, ali pritom se ne govori o rodnoj ideologiji", kazala je.

"Ne mislim da će, ovog trenutka, zbog IK nasilnici promisliti hoće li udariti ženu", kazala je Branka Žigante Živković. Stajališta je da se radi o dugoročnom procesu. Naglasila je kako se radi o međunarodnom dokumentu koji za cilj ima da sve žrtve nasilja budu jednako zaštićene u svim zemljama koje su ratificirale IK. "U fokusu je žrtva, a nasilnik će se zamisliti hoće li biti nasilan u trenutku kad počnemo primjenjivati sve instrumente IK ugrađene u zakonodavstvo, ali i u našu svijest", dodala je.

Referirajući se na izjavu Neve Tolle da je "obitelj najopasnije mjesto za ženu" Kristina Pavlović je kazala kako je "to dokaz da primarni cilj IK nije smanjiti nasilje, nego malo po malo mijenjati kulturu i tradicionalne kršćanske vrijednosti". "To nije dobro jer je obitelj stup društva", dodala je. "IK uvodi rod, uvodi spol odvojen od roda", smatra.

Helena Štimac Radin podsjetila je da je pojam roda uveden u hrvatsko zakonodavstvo 2003. u Zakon o ravnopravnosti spolova te da je kriva interpretacija da je rod nešto drugo od spola. "Ustav RH spominje samo diskriminaciju po spolu, dok IK razdvaja spol i rod", nastavila je Pavlović.

Ministrica Nada Murganić pitala je Kristinu Pavlović "zašto se boji potpisivanja konvencije koja u naslovu i tekstu spominje zaštitu od nasilja u obitelji". "Gdje to piše da ćemo razoriti obitelj" i koji su njeni odgovori za suzbijanje ovako negativnog fenomena. 

"Ako je s IK sve u redu, zašto je premijer Plenković morao donijeti interpretativnu izjavu. To znači da se IK može tumačiti na više načina. Ima zemalja u kojima su već duže vrijeme u primjeni nazivi 'roditelj 1' i 'roditelj 2'. Italija je već to ukinula i vratila se na 'mamu' i 'tatu'. Ministarstvo obrazovanja u RH već je poslalo ravnateljima naputak kako se ponašati s djecom koja su promijenila spol ili žive u drugom rodnom identitetu", kazala je Pavlović. Nije znala odgovoriti na pitanje koliko je takve djece u Hrvatskoj.

Helena Štimac Radin smatra da se radi o "paranoji kojom se zbunjuje javnost" za koju nema osnova te da IK nema nikakve veze s tim. Neva Tolle je kazala kako jako puno žena biva pretučeno u obitelji, ne na ulici.

"Prema IK - ne postoji privatnost doma kad se radi o obitelji. To ne znači razaranje obitelji. Nasilje razara obitelj. Ljudsko pravo je pravo na život bez nasilja, a o ljudskim pravima se ne može razgovarati referendumom i skupljanjem potpisa", dodala je Tolle. Pavlović je kazala kako se svako nasilje treba sankcionirati, ali to ne znači da se mora govoriti protiv obitelji.

Branka Žigante Živković kazala je kako od 2013. većina slučajeva nasilja u obitelji prešla iz prekršajne u kaznenu sferu. "Jedna od osnovnih stvari koje IK zahtjeva od pravosuđe jest da su kazne učinkovitije i brže. Tvrdim da naši zakoni dobro propisuju kaznenu politiku, ali se ona ne primjenjuje kako bi trebala. To je nešto što je IK potvrdila", kazala je. Naglasila je kako se radi na problemu rješavanja komparativnosti statističkih podataka.