Žene Saveza samostalnih sindikata Hrvatske prozvale poslodavce: Moraju štititi radnice od nasilja, a ne nasilnike

Nasilje je sveprisutno u društvu, pa tako i na radnom mjestu, gdje su nasilnom ponašanju posebno izložene radnice, čime se krše njihova temeljna ljudska prava i slobode, upozorile su članice ženske sekcije SSSH.

"Poslodavci moraju preuzeti svoju zakonom propisanu ulogu i štititi svoje radnice, a ne podilaziti i ispričavati se zlostavljačima. Biti zlostavljan nije dio opisa radnog mjesta na koji pristaju radnice, one nisu građanke drugog reda, niti su inferiornije u odnosu na kupce, klijente, partnere ili bilo koga drugoga", navodi se u prioćenju.

Psihičko nasilje na radnom mjestu znatno više osjećaju radnice u trgovini, nakon pojave pandemije Covida-19.

"Kupci češće vrijeđaju, psuju, pljuju na radnice, nazivaju ih pogrdnim imenima, uhode, prijete otkazom, pišu lažne prijave poslodavcima i svakodnevno otežavaju rad. Zanimljiva je i brzina kojom ti isti kupci postaju uljudni, ako se u blizini pojavi muški kolega", napomenule su.

Poslodavci ne bi smjeli benevolentno prelaziti preko ovakvih slučajeva, već utvrditi činjenice i zaštiti svoje radnice, dok nasilnici trebaju biti adekvatno sankcionirani, smatraju u SSSH-u.

Osim trgovkinja, dodatnim oblicima nasilja na radnom mjestu izložene su i zdravstvene radnice, učiteljice, odgojiteljice, radnice u socijalnoj službi, policajke, poštarice, vozačice tramvaja i autobusa i druge radnice.

"Neke od njih imaju status službene osobe te su kaznenopravno zaštićenije od ostalih. Može li se status službene osobe proširiti i na sudionike u radu s klijentima, gostima ili kupcima?", zapitale su se. 

Ženska sekcija SSSH dodaje da su žene izložene i ekonomskom nasilju, koje se manifestira u kontroli njihovog financijskog poslovanja, nemogućnosti stjecanja vlasništva nad nekretninama, neisplata plaće, neplaćanje prekovremenog rada, radu na crno i ostale oblicima represije.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25.studenog, u spomen na tri sestre iz Dominikanske Republike (Patrija, Minerva i Maria Teresa Mirabal), koje su se usprotivile diktatorskom režimu Rafaela Trujilla, od čije su ruke 1960. godine i pogubljene.