Zbog poticanja mizoginije i nasilja prema ženama VEM kaznio sa 100.000 kuna portal 'Sloboda.hr'

Pritužbu protiv "Slobode" podnijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je zatražila i da se utvrdi udovoljava li uopće taj portal kriterijima za status elektroničke publikacije.

VEM je o tom slučaju raspravljao na sjednici u ožujku, a Hini je potvrđeno da je prekršajni nalog izdan zbog toga što nije, sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, podnesena prijava za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija koji vodi Agencija za elektroničke medije.

No, već na idućoj sjednici VEM-a odluka je promijenjena jer je utvrđeno kako je udruga prestala postojati krajem listopada 2018. i brisana je iz Registra udruga. Stoga je odlučeno da se ovaj predmet proslijedi Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), ističu u VEM-u.

No, iako je odluka nezavisnog medijskog regulatora donesena i proslijeđena MUP-u još u ožujku, navedeni portal i dalje je aktivan, a na njegovim stranicama još se može pronaći sporni tekst naslovljen "Feminizam kao pokret ružnih žena", objavljen na Međunarodni dan žena, 8. ožujka prošle godine.

Portal Sloboda.hr u impresumu nema istaknutog nakladnika, imena urednika i novinara, a navodi se da ga je 2014. godine "pokrenula skupina studenata okupljenih oko ideje promicanja ljudskih prava, medijskih sloboda i kulturnih vrijednosti" i to u "skladu s vrijednostima nenasilja i tolerancije".

'Poruka da se ne smije tolerirati nasilje prema ženama'

Izricanje kazne nakladniku portala zbog, kako se isticalo u pritužbi, poticanja mizoginije i nasilja prema ženama potvrđeno je u vrijeme održavanja Fažana Media Festa, međunarodnog multimedijalnog novinarskog festivala čija je glavna tema "Žena i mediji" s posebnim naglaskom na borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama u medijima.

Glavni koordinator FMF-a i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković istaknuo je važnost nedavne odluke VEM-a.

"Ta je odluka važna kao poruka da se ne smije tolerirati verbalno nasilje prema ženama kao niti svaka druga vrsta nasilja. Posebno je važno što je do ove odluke došlo na inicijativu Pučke pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Bilo bi dobro da i druge institucije prate taj primjer", kazao je Leković.

Ognen Janeski, novinar makedonske televizije 24 i ambasador Vijeća Europe i EU-a protiv govora mržnje za zapadni Balkan istaknuo je važnost ovog hrvatskog primjera

"Što se tiče ove odluke hrvatskog VEM-a, ona je veoma važna i za nas u Sjevernoj Makedoniji, ali i u cijelom Balkanu te može poslužiti kao primjer za naše pravosuđe. Mi smo se tek počeli baviti ovim problemima, a imamo puno pritužbi za nasilje", dodao je. 

No, s druge strane, državne institucije na cijelom Balkanu ne rade svoj posao i sve ostaje ispod tepiha. I to je problem za sve nas, ali ne smijemo pristati na status quo, a na hrvatskom primjeru možemo učiti, dodao je.

Velika odgovornost medija

Maša Mileusnić, novinarka i članica grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama upozorila je na veliku odgovornost medija u izvještavanju o nasilju nad ženama.

"Moramo istaknuti da je nasilje prema novinarkama, različito od nasilje prema novinarima, jer je rodno zasnovano. Potrebno je mijenjati kompletan narativ izvještavanja medija prema nasilju nad ženama. Istovremeno, minimalizira se odgovornost počinitelja jer se u izvještavanju o nasilnicima koriste riječi kao što su "bio je ljubomoran, pod utjecajem alkohola, droga ili je psihički bolestan", kaže. 

Takvim opravdavanjem nasilja šaljemo poruku da to nije izbor nasilnika, što je netočno. Nasilnik uvijek može izabrati da ne počini nasilje, kazala je Mileusnić.

Novinarka Jutarnjeg lista Snježana Pavić istaknula je da je odluka VEM-a vrlo važna jer šalje jasnu poruku javnosti da ova država ne tolerira verbalno nasilje i govor mržnje prema ženama.

Svaka čast i pravobraniteljici koja je prijavila i pravosuđu koje je postupalo po zakonu i izreklo kaznu, kaže autorica kolumne Nevina u ludnici u kojoj zagovara ženska prava. Važnije od kažnjavanja konkretnih mrzitelja jest stvaranje prakse u kojoj nikakve uvrede neće biti prihvatljive.

"Svi se izruguju političkoj korektnosti, a žalosna je istina da kod nas tako nešto uopće ne postoji. Kod nas smijete javno izvrijeđati bilo koga, bez ozbiljnih posljedica. Upravo suprotno, mi trebamo političku korektnost, odnosno svijest da je tolerancija i uvažavanje u interesu svih, a da mrzitelji ne zaslužuju javni prostor", kazala je Pavić.