ESKALACIJA SUKOBA
Zbog ovog je teksta Karamarko morao reagirati. Spominju se Tito, general Praljak i Vukovar
Napeto je ovih dana između bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i kolumnista Ante Tomića, a sve je zakuhao - Josip Broz Tito.
Uništili sadnice nakon Karamarkove objave
Nekadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko na svom je profilu na Facebooku sredinom siječnja objavio fotografiju sadnica u jednom zagrebačkom kvartu, vidljivo ljut što su iskopane u obliku riječi "TITO". Njegovu objavu na društvenim mrežama brzo su prenijeli svi relevantniji hrvatski mediji, a priča je iznova postala aktualna nakon što su sadnice, tjedan dana po objavi Karamarkova statusa, uništene.
Kako je tada izvijestio Antifašistički vjesnik, "dvojica mladih fašista" u crnom lopatama su prekopavali sadnice, a iako je jedna građanka odlučila pozvati policiju na intervenciju, oni se nisu odazvali. Antifašisti su odmah u svemu tome vidjeli Karamarkovu krivicu jer je on, pisali su, nahuškao "ustaške i fašističke vandale" da unište sadnice u obliku "TITO".
Tomićeva kolumna protiv Karamarka
A gdje je u ovoj priči Ante Tomić, vjerojatno se pitate. On je, naime, nedugo po objavi vijesti o uništenim sadnicama na jednom hrvatskom portalu objavio kolumnu usmjerenu upravo protiv bivšeg šefa HDZ-a. "Kako se Tomislav Karamarko u Zagrebu obračunao s 88 ruža za druga Tita. Hrabro i bez kompromisa!" ironičan je naslov iz kojega se odmah da naslutiti u kojemu je ključu pisana kolumna.
U uvodnom dijelu teksta Tomić najprije objašnjava zašto se u jednom zagrebačkom kvartu uopće nalaze sadnice u obliku imena Tito. Krenula je ta praksa, objašnjava Tomić, nakon Titove smrti 1980. godine. "Uz travnjake oko općinskih zgrada nicali su kestenovi, kod bolnica drvoredi platana, u parkovima oko domova umirovljenika cvale su magnolije, pored škola uz more rasle su masline, a pored škola u unutrašnjosti smreke, a oko kasarni JNA regruti su čizmama nabijali zemlju oko mladih breza", piše kolumnist.
Najčešće su se, nastavlja Ante Tomić, sadile ruže, njih 88, u spomen na broj godina koje je predsjednik bivše države doživio. Uz to, ruže su redovito bile oblikovane upravo u ime "Tito", kako bi simbolika bila jasnija. "Nekima će to danas biti smiješno i čudno, ali ni naše vrijeme nije bez ovakvih ulizivačkih, poslušničkih gesta. Četveroslovno zasađene ruže su smiješne i čudne upravo kao što je smiješno i čudno na trafostanici naslikati vukovarski vodotoranj i glavu Slobodana Praljka", navodi dalje.
Iako su svi tragovi na bivšu državu redom uništavani, ružičnjak "Tito" u Domagojevoj ulici u Zagrebu i dalje prkosi vremenu. I upravo je s njim nastao problem, podsjeća dalje Tomić, koji onda kreće s ironičnom prozivkom Karamarka. Zasmetalo je bivšem šefu HDZ-a, pruža svoje tumačenje Tomić, "izdajničko cvijeće", i to zato što je "svojim korijenjem podrivalo temelje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske", zbog čega je reagirao objavom na Facebooku.
"Tu se odmah prepoznaje školovan kadar, tu vidite što nekadašnjeg hrvatskog ministra unutrašnjih poslova i šefa obavještajnih i protuobavještajnih agencija razlikuje od nekakvih policijskih i špijunskih diletanata. Hortikulturni kriminal nije promakao njegovom iskusnom, pronicljivom oku.
Spretno je ukebao djelo nepoznatog vrtlara, ili je možda ispravnije kazati baštovana, u rekordno kratkom roku. Prvih dvadeset četiri sata nakon zločina je najvažnije, slažu se gotovo svi kriminalistički autoriteti, a ovdje je prošlo jedva nešto manje. Tomislavu Karamarku trebalo je četrdeset tri godine da skonta kako je na travnjaku u Domagojevoj nešto suspektno", piše Tomić.
Podsjeća zatim na Karamarkovu objavu na Facebooku, koja je, smatra kolumnist, motivirala "dvojicu crno odjevenih mladića, domoljuba, starčevićanaca, pravaša" na odmazdu i uništavanje ružičnjaka. Nezadovoljan je time Tomić i tekst zaključuje porukom da se problem s "Titovim ružama" mogao drugačije riješiti.
"Umjesto da su mučno iskorjenjivali osamdeset osam ruža, mladićima bi mnogo jednostavnije bilo da su između slova nasumično posadili desetak, dvadeset novih grmova i političku poruku cvjetnjaka učinili nečitljivom. Bilo bi to i ljepše, i lakše i bolje za okoliš, ali jebeš ga, tko će Hrvatima dati pameti da se toga sjete", zaključuje svoj tekst.
Brzo stigao Karamarkov odgovor
Njemu, dakako, Karamarko nije ostao dužan i brzo je reagirao na svojem Facebook profilu.
"Eto, Ante Tomić (u nastavku AT), kažu književnik velebnog opusa, obrušio se svojim šeretskim i vragolastim uratkom na moju skromnu Facebook trorečeničnu opservaciju o ružičnjaku u obliku četiri slova - TITO.
Malo me je iznenadilo da je književnik AT reagirao na ovaj minorni uradak. On, ipak, piše za ozbiljne dalmatinske novine. No shvatih - zadaća je zadaća. Baveći se ovom temom, još jednom je dao naslutiti da je i osobno svojim 'čizmama nabijao zemlju oko mladih breza' za druga Tita. Izmučio se književnik AT dokazujući da su ruže (za druga Tita) apsolutno nevine i da su žrtva mog devijantno domoljubnog, starčevićanskog, pravaškog sadizma. Reče književnik AT - 'Korijen je ruže, istina, plitko u zemlji, ali bogu hvala ni Republika Hrvatska nije duboko'.
Eto, poznati književnik AT iznio je svoju političku platformu i program. A ja sam svojom objavom htio samo poručiti - ljudi, pa dopizdili ste više s uspomenama na Tita (megazločinca)", stoji u objavi.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.