'NAJEZDA' DIVLJIH SVINJA
Zbog njih mještani ne izlaze iz domova i drhte od strana: 'Više se ne bolje ljudi i automobila'
Broj divljih svinja u Istri i dalje raste. Koje god aktivnosti lovci odradili, svinja je i dalje previše, osobito u naseljima. Stvaraju štete u poljoprivredi i na javnim površinama, u prometu su stalna opasnost, a građani ih se boje.
"U jednu večer smo ih izbrojali 18 malih i tri do četiri velika. Ne boje se ni ljudi ni automobila. Do kuća redovito dolaze svinje. Malo se bojimo navečer kad šetamo psiće da se ne bi psići zakačili s njima. Dok imaju mlade, one su opasne", kaže Ivanka iz Banjole za Novu TV.
Mještanin Fric rekao je kako ih je jedno jutro oko pet sati bilo oko 50 u blizini njegove kuće. Zbog toga izlazak iz kuće, pokraj toliko divljih svinja, prepričava, zna biti prilično neugodan.
"Nekad se morate vratiti nazad, kad su s mladima, pokušavaju, ne napasati, ali idu prema ljudima tako da stvarno nije ugodno", dodao je. U Istri se zbog tako velikog broja divljih svinja koje dolaze u naselja već neko vrijeme obavlja lov i izvan područja lovišta.
FOTO: Screenshot/Nova TV
Naviknule su se
Trenutačno je u fokusu jug poluotoka. Nakon kratkog primirja, opet je naglo skočio broj divljih svinja pa se i intenzivirao noćni lov. "Ljudi ih prihranjuju, ta prihrana dovodi divljač u tim naseljenim mjestima iz svojih prirodnih staništa u naseljena mjesta", objašnjava inženjer lovstva u zaštiti prirode Manuel Petrić.
Medulinski komunalci morali su pojačati obilaske i krenuti u kažnjavanje onih koji ih hrane. Odluka o komunalnom redu je jasna: strogo je zabranjeno izlaganje hrane divljim životinjama."Kazna je do tristotinjak eura ako se izlaže hrana u prirodi i na taj način mami i privlači divljač", kaže pročelnik Upravnog odjela za komunalnu izgradnju i održavanje u Općini Medulin Goran Peruško.
U gradu ostavljene zamke za divlje svinje: Evo gdje se šeću i koliko ih je uhvaćeno
Divljač se lako navikne, kažu lovci. Naselja onda smatraju svojim domom pa istjerivanje gotovo da nema nikakvu svrhu. "Tako se privikavaju i na ljude i automobile i zapravo su shvatili da se ne moraju bojati tih zvukova", objašnjava predsjednik lovačkog saveza istarske županije Graciano Prekalj. U budućnosti će se zato morati naći neki zajednički jezik između ljudi i divljih svinja.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.