Zašto volontirati i kako odabrati pravo mjesto? U Hrvatskoj su tisuće građana na razne načine pomagali stradalima od potresa na Banovini!

"Zakon o volonterstvu", kako je pojašnjeno na internetskim stranicama Volonterskog centra Zagreb, "kaže da su volonteri i volonterke osobe koje dobrovoljno ulažu svoje osobno vrijeme, trud, znanja i vještine obavljajući usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a pritom ne traže novčanu nagradu ili drugu imovinsku korist."

U Hrvatskoj je još uvijek premali broj ljudi koji kroz volontiranje pomažu drugima, odnosno stječu radna iskustva. Volontirati se može na raznim mjestima, no zajednički nazivnik svakog volonterskog rada je pomaganje drugima ili zajednici, kroz humanitarni rad, primjerice, u pučkoj kuhinji, staračkom domu ili centru za migrante, do ekološkog angažmana i brige za životinje ili biljke, piše Zapošljavanje.mimladi.hr.

Prednosti volontiranja za buduće zapošljavanje

Izraz volontiranje dolazi iz latinske riječi voluntas, a znači izbor, slobodnu volju.

Volontiranje podrazumijeva različite aktivnosti, ali svakako pomaže stjecanju novih iskustava, učenju novih vještina i savladavanju određenih problema. Volonterski rad dobar je i za nekoga tko nema radnih iskustava jer stječe radne navike ili ako se radi o osobi koja je ostala bez posla, pomažu u tome da ostane aktivna.

Kada se radi o mladim ljudima koji nemaju previše radnog iskustva ili ga nemaju uopće volonterski rad svakako pridonosi i većim mogućnostima kod traženja posla. Naime, osobe bez iskustva mogu navesti kako su i gdje volontirali i time u očima potencijalnog poslodavca nadoknaditi vlastiti manjak iskustva. Svaki poslodavac više cijeni proaktivne zaposlenike, nego one koji sami čekaju rješenje problema.

Nerijetko se, isto tako, dogodi da nezaposlene, naročito mlade, osobe kroz volontiranje u određenoj udruzi ostanu raditi i kao zaposlenici. Naime, kad se otvori radno mjesto, odnosno pruži prilika za zapošljavanje prvo će se sjetiti onih koji su kod njih volontirali ili to još uvijek, makar i povremeno, rade.

Što donosi volonterski rad?

Volontiranje ima i terapeutski učinak. Pogotovo ako pomažete osobama s posebnim potrebama ili tjelesnim oštećenjima. Na taj način osobe mogu unaprijediti vlastitu socijalnu inteligenciju jer imaju lakši uvid u percepciju drugih te je moguće poboljšati i komunikativnost. U manje čestim slučajevima kroz takav terapeutski učinak osobe mogu riješiti i neke svoje probleme koji ih opterećuju, odnosno frustriraju.

Profesionalna orijentacija i umrežavanje

Istraživanja pokazuju kako volonterski rad nedvojbeno utječe i na zdravlje. Olakšavanjem života drugima ispunjavamo društveni cilj – povećava se osjećaj zadovoljstva. Dodatno fokusiranjem na druge postajemo manje egocentrični, a ukoliko se aktivnosti odvijaju, primjerice, i u prirodi pridonosimo i vlastitom fizičkom zdravlju kroz kretanje i tjelesne aktivnosti.

Volonterski rad dobar je i za osobe koje nisu do kraja osvijestile što u životu žele raditi. Mnogima je upravo volontiranje otvorilo neke nove vidike i usmjerilo život u drugačijem smjeru, jer su shvatili da više mogu pridonijeti na nekom drugom području života od onoga gdje su se prije vidjeli.

I ne manje važno volontiranje je izvrstan kanal i za umrežavanje, tj. širenje kruga poznanstava, pa čak i stjecanje novih prijatelja.

Kroz volontiranje, tj. besplatno davanje svoga vremena i rada nekoj svrsi, olakšavanju života drugim ljudima ili postizanju nekog cilja mladi razvijaju vlastito samopoštovanje, postaju usmjereni na određeni cilj i preuzimaju odgovornost.

Vrste volontiranja

Volontiranje može biti kratkotrajno na određeni rok, odnosno jednokratno ili povremeno u vremenski ograničenom trajanju. Dugotrajno volontiranje podrazumijeva, prema općeprihvaćenom shvaćanju, volonterski rad u redovnom, kontinuiranom trajanju ne kraćem od tri mjeseca.

Volontirati se može i ad hoc, tj. u kriznim ili izvanrednim situacijama. Najbolji primjer volontiranja su tisuće građana koji su na razne načine pomagali stradalima od potresa na Banovini.

Moguće je i volontirati u izvanrednim situacijama, pa čak i redovnima izvan zemlje boravka, no tako nešto se ipak odlučuju malobrojniji volonteri. I tada se obično odlučuju na odlazak u udaljene siromašnije države ili one pogođene nesrećama, pa čak i na druge kontinente (najčešće afričke zemlje) – u pravilu zbog humanitarnog rada.

Nadoknada određenih troškova

Samo volontiranje podrazumijeva rad bez naknade. No "standard dobrog volonterskog programa nalaže da volonteri prilikom poklanjanja svoga vremena ne budu izloženi dodatnim troškovima. Stoga se volonterima vrlo često nadoknađuju troškovi nastali tijekom volontiranja (za hranu i osvježenja, troškove putovanja i smještaja, džeparac za putovanja, uz uvjet da iznos džeparca ne premašuje iznos dnevnica propisanih za državne službenike, troškove pribavljanja dokumenata ili plaćanja pristojbi nužnih za omogućavanje volontiranja ili troškove edukacije izvan školskog sustava potrebne za volontiranje).

Osim toga, troškovi volontiranja mogu biti vrlo specifični, ovisno o projektima, a zakon navodi još i radnu odjeću, opremu i predmete za zaštitu, medicinske usluge u svrhu obavljanja volontiranja, premije osiguranja volontera, novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe; zbrinjavanja i obuke životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja i sl.", kako pojašnjavaju na internetskim stranicama Volonterskog centra Zagreb.

Gdje je najbolje volontirati?

Svatko ima različite interese i sklonosti. Gotovo nitko nije bez interesa. I pri odabiru institucije, udruge ili asocijacije gdje želite volontirati bitno je pronaći neki svoj interes.

Najbolji rezultati postižu se ako osoba stvarno ima interes za spomenuto područje, odnosno planira se time baviti i u budućnosti (primjer pomoć starijima ili azilantima) ili pak joj je to dio životnih stavova (ekološka pitanja), odnosno hobija (sportske aktivnosti).

S obzirom da brojne organizacije civilnog društva kronično imaju manjak financijskih sredstava većina ih je otvorena za volontiranje. Isto tako i brojne sportske manifestacije – Olimpijske ili studentske igre, pa i razna prvenstva u brojnim sportovima ili atletska natjecanja – ne bi se mogla održati bez volontera koji su tamo kako bi sudionicima olakšali natjecanje i snalaženje kako na borilištima, tako i u samom gradu kojeg ne poznaju. Primjera volontiranja u sportu je uistinu mnogo.

Humanitarni karakter

Većina volonterskih aktivnosti jest humanitarnog karaktera. Ne treba stoga, primjerice, zanemariti niti rad u pojedinom call centru, odnosno javljanje na telefon određene humanitarne akcije ili određene organizacije civilnog društva, koja primjerice ima otvoren telefon za pomoć žrtvama nasilja i slično. Nešto slično vrlo često rade i poznate osobe iz svijeta politike, sporta i estrade koje javljanjem na telefonom privlače građane da pozivaju određeni broj i time omogućuju prikupljanje financijskih sredstava za određeni humanitarni cilj.

Međunarodni dan volontera

Volontiranje je rašireno i u drugim zemljama svijeta. Početkom prosinca, 5. prosinca, obilježava se i Međunarodni dan volontera kada se diljem svijeta odaje počast i zahvalnost ljudima koji sebe i svoje vrijeme nesebično stavljaju na raspolaganje drugima.

Osim toga, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, u svrhu promicanja volontiranja organiziraju se brojni izbori za volontere godine kako bi se volontiranje kao aktivnost dodatno približila i učinila atraktivnijom prije svega mladima, ali i odalo priznanje onima koji su se u proteklom razdoblju najviše zalagali.

Dobra svjetska praksa

Brojne multinacionalne kompanije, odnosno njihove podružnice u Hrvatskoj, praksu volontiranja iz inozemstva donose i u Hrvatsku. Stoga je i kod nas zaživio program volontiranja zaposlenika gdje brojne tvrtke kćeri međunarodnih korporacija (telekoma, banaka i sl.) motiviraju svoje zaposlenike da se uključe u volonterski rad.

"To podrazumijeva volonterski angažman zaposlenika organizacije koji se odvija u organizaciji tvrtke. Uz klasično odgovaranje na potrebe zajednice novčanim ili materijalnim doprinosima, privatnom sektoru se tako otvara mogućnost da zaposlenici volontiranjem pružaju svoja znanja i vještine besplatno, u korist neprofitnog sektora ili pojedinaca, odnosno da volontiraju u volonterskim akcijama koje nisu usko povezane s njihovim područjem rada, ali odgovaraju na neku od aktualnih potreba zajednice", pojašanjavaju u Volonterskom centru Zagreb.

U 2020. više od 48 tisuća volontera

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u 2020. godini, budući da podaci za 2021. godinu nisu ažurirani, bilo je ukupno 48.386 volontera i volonterki koji su odradili 2.819.655 volonterskih sati. U odnosu na prethodnu godinu broj volontera je smanjen za 25 posto, no kako su Banovinu u 2021. pogodili katastrofalni potresi za očekivati je da je situacija u 2021. bila drugačija.

Kako se prijaviti za volontiranje

U Volonterskom centru Zagreb ističu kako svatko može postati volonter bez obzira na dob, spol, starosnu dob, nacionalnost ili druge posebnosti. Jedino što je bitno jest da odluči izdvojiti određenu količinu svoga vremena i odabere način na koji će ga pokloniti nekome tko treba pomoć.

"Nije bitno jeste li još u školskim klupama ili u njima sjede vaši unuci, jeste li zaposleni na puno radno vrijeme ili baš tražite novi posao, imate kristalno jasnu sliku o tome gdje i kako želite pomoći ili se osjećate voljno, ali pomalo zbunjeno – svatko može volontirati!

Najbrži način na koji se možete uključiti u volonterski svijet je da se registrirate na online platformi za volontiranje Volonteka.

Ispunite svoj volonterski profil i nakon toga se jednim klikom možete prijavljivati na sve otvorene volonterske aktivnosti na platformi. U profilu možete označiti da želite primati informacije o aktualnim aktivnostima i svaki tjedan ćete putem e-maila dobivati tjedni pregled objavljenih volonterskih aktivnosti. Napravite svoj profil i pretražite Volonteku u kojoj se nalaze brojne prilike za volontiranje, pogledajte kakve pozicije nude organizatori volontiranja s područja Zagreba koji se u njoj nalaze", ističu u Volonterskom centru Zagreb.

Slični regionalni volonterski centri postoje i u drugim većim gradovima – Rijeci, Splitu, Osijeku, ali i lokalni volonterski centri u manjim gradovima od Siska, Petrinje, Karlovca, Pule, Gospića, do Županje, Slavonskog Broda, Požege, Vukovara, Knina, Zadra, Makarske, Dubrovnika ili Imotskoga. Podatke o njima moguće je pronaći na stranicama Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Darko Markušić

Foto: Ljudi za ljude/Facebook

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.