izvještaj s burze

Po zapošljavanju prednjače Zagreb i Split, a evo koliko u Hrvatskoj ima nezaposlenih

Autor

mjš/h

Krajem rujna ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 168.934 nezaposlene osobe, što je 1,4 posto ili 2.417 osobe manje u odnosu na kraj kolovoza te 20,2 posto ili 42.893 osobe manje u odnosu na kraj rujna prošle godine, objavio je u ponedjeljak HZZ. 

 

10.10.2017. u 16:27
Ispiši članak

No, dnevni podaci HZZ-a pokazuju da je broj nezaposlenih u listopadu porastao iznad 170 tisuća, s obzirom da je trenutno nezaposlenih 171.694, a objavljeno je 13.685 slobodnih radnih mjesta. 

Po podacima HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti u rujna, tijekom tog mjeseca u evidenciju nezaposlenih prijavljeno je ukupno 23.086 osoba, što je 12,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. 

Najviše je nezaposlenih u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa - 60,7 posto ili 14.022 osobe. S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz ugostiteljstva i turizma (3.979 osoba ili 28,4 posto), trgovine (2.310 ili 16,5 posto), prerađivačke industrije (1.719 osoba ili 12,3 posto), administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (1.145 osoba ili 8,2 posto) i građevinarstva (754 osoba ili 5,4 posto). 

U devetom mjesecu ove godine u evidenciju nezaposlenih prijavilo se i 4.927 osoba iz neaktivnosti (21,3 posto novoprijavljenih), iz redovitog školovanja 3.767 osoba (16,3 posto) te 370 osoba (1,6 posto) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije nezaposlenih u rujna je izašlo 25.503 osoba, što je 8,8 posto manje nego u rujnu prošle godine.

Od toga je zaposleno 16.180 osoba, i to 14.986 ili 92,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 1.194 osoba ili 7,4 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).  

Više od trećine osoba zaposlenih u rujnu na temelju radnog odnosa posao je našla u obrazovanju - njih 5.666 osoba ili 37,8 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa.

Slijedi prerađivačka industrija u kojoj je u rujnu zaposleno 2.047 osoba (13,7 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa), trgovina sa 1.476 zaposlenih ili 9,8 posto, ugostiteljstvo i turizam s 981 osoba (6,5 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 901 osobe (6 posto) i građevinarstvo 801 osobe (5,3 posto).

Po županijama, u zapošljavanju su u rujnu predvodili Grad Zagreb (1.905 osobe ili 12,7 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Splitsko-dalmatinska (1.887 osoba ili 12,6 posto),  Osječko-baranjska (1.508 osoba ili 10,1 posto), Zagrebačka (949 osoba ili 6,3 posto) te Vukovarsko-srijemska županija  (866 osoba ili 5,8 posto).

Iz evidencije nezaposlenih u rujnu je 9.323 osoba izašlo zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr. 

Po podacima HZZ-a, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 25.529 ili 15,1 posto ukupnog broja u Hrvatskoj, Gradu Zagrebu (23.269 ili 13,8 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (21.861 ili 12,9 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.151 osoba ili 1,3 posto). 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.