Zamislimo da je novac za prazne nekretnine uložen u gospodarstvo

Porez na nekretnine bio je dio Plana 21, no koalicijski partneri nisu se uspjeli dogovoriti. Čini se, barem prema dosadašnjim informacijama, da bi različita stajališta prema tom nametu mogla i budućoj vladi donijeti teškoće.

Prazni stanovi, preskupi kvadrati, napuštene nekretnine, sve bi riješio novi porez, kažu oni koji su za njegovo uvođenje. Njegovi protivnici tvrde pak da je riječ o samo još jednom načinu izvlačenja novca od građana.

Emisija Labirint jučer je podsjetila kako je otprilike išla priča s porezom na nekretnine u prošloj vladi. Zakon, a onda i porez bili su spremni za primjenu već 2013., ali Slavko Linić, koji je htio komunalnu naknadu zamijeniti porezom, ostao je u tome sam i bez potpore.

Linić, bivši ministar financija, smatra da je Zoran Milanović bio taj koji je zaustavio porez na nekretnine. Kaže da je on kao premijer odustao od tog poreza ("nije ga htio pustiti ni u unutarnju proceduru Vlade").

Za većinu građana sve bi ostalo isto, samo bi više plaćali oni s mnogo nekretnina i oni čiji su prostori prazni.

Linić kaže da su zbog njih izgrađene komunalne infrastrukture. Jednostavno - imate vodu, plin, cestu, telefone i tako dalje, a nekretnina nije u funkciji.  Smatram da je u biti to porez protiv kojega se bore oni koji su bogati i koji imaju puno nekretnina, oni koji su u privatizaciji i pretvorbi, u neuspješnom poslovanju, za sebe zadržali korist poslovnih prostora, nisu ih stavili u funkciju, objašnjava.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je svaka 11. nekretnina prema njezinim procjenama prazna, što je doista golem društveni trošak: Dakle, zamislite samo da smo taj novac koji smo uložili u takve prazne kuće i stanove, dakle to su samo kuće i stanovi za stanovanje, to ne uključuje kuće namijenjene za odmor, zamislite da smo taj novac iskoristili za izgradnju škola, bolnica, tvornica, čega god...

I to je jedan od temeljnih razloga za uvođenje poreza na nekretnine koji u nekom obliku ima većina zemalja.

Mi smo solventna nacija, ali nam fali likvidnosti, dakle, mi imovine imamo, međutim, nemamo dovoljno tekućeg priljeva sredstava koja nam dolaze, ili od vaše naknade za rad ili od mirovine, da tu imovinu koju imate i zbog koje jeste solventni, da je možete na odgovarajući način održavati, kaže Vizek.

Stanovi su prazni jer se to ne plaća, ljudi se nadaju da će i vrijednost tih nekretnina s vremenom sigurno rasti. Vizek kaže da je to jedna logika koja je dobrim dijelom rezultat nedostatka financijske pismenosti, a drugim dijelom jednog kulturološkog stava prema tim nekretninama.

Porez na nekretnine s prošlom vladom očito nije otišao u povijest, a mogao bi biti kamen spoticanja i u novoj vladi.  Tihomir Orešković izjavio je za Jutarnji list da je porez na nekretnine standard u Europi i svijetu.

Hrvatska ima velik broj nekretnina koje se ne koriste. Pitanje je što ćemo s tim nekretninama, kako ih aktivirati. Ne bih kratkoročno uvodio porez na sve nekretnine, ali bih volio riješiti problem nekretnina koje nisu u funkciji. To je mrtvi kapital, kazao je.

Most se ne zauzima za porez na nekretnine,  barem je tako izjavio Ivan Lovrinović u prosincu prošle godine.

Predsjednik Hrvatske udruge vlasnika stanova i kuća za odmor Ivica Palatinuš pisao je bivšoj, a pisat će i novoj vladi.

Koji bi to bio argument za uvođenje poreza na nekretnine osim harača na nešto što je već stvoreno? Pa neka uvedu porez na nekretnine, ali na nove. Neka bude prijelazno razdoblje, pa kažu ′Ljudi, vi koji ćete kupiti, izgraditi, naslijediti - vi ćete od 2018., 2020. plaćati porez takav i takav′", kaže.

Usporedio je nametanje tog poreza s nogometnom utakmicom. Pa kakav je to način? Kao da smo igrali utakmicu i tjedan dana poslije sjetimo se da smo zaboravili svirati penal. Pa kakav je to način, utakmica je gotova, kaže Palatinuš.

Takvih je vlasnika, kaže, oko 200 000 i svoje obveze plaćaju kroz porez na kuće za odmor. Neki su od njih gradili, neki su štedjeli i kupili kuću, a neki su naslijedili. Na sve su već jednom platili porez.

U bivšoj državi porez na promet građevinskog materijala, dakle repromaterijala, bio je 34 posto. Ako uopće počnemo razmišljati o tome, trebamo itekako dijeliti vikendice i stanove kupljene i izgrađene do 1990. i poslije nje, objašnjava. Smatra da je porez na nekretnine iz tih razloga nepravedan, nepošten i diskriminacijski.

Argument za uvođenje poreza na nekretnine je i njihov utjecaj na tržište. Njegovo uvođenje trebalo bi sniziti cijenu kvadrata, koja je s obzirom na hrvatske plaće i dalje previsoka.

Iz nekog razloga ta potražnja za nekretninama i dalje gura te cijene višima nego što bi one zapravo trebale biti, da nekretnine služe samo onome čemu prirodno inače služe. Međutim, kako kod nas one služe kao skladište vrijednosti, odnosno ljudi na takav način gomilaju svoju štednju, onda se to očituje u toj višoj razini cijena nekretnina, kaže Vizek.

Maruška Vizek nije za masovno oporezivanje nekretnina, ali jest za oporezivanje onih koje nisu u funkciji, kao i onih građana koji imaju veći broj, pet ili deset nekretnina. Kad oporezujete jedinu nekretninu, to je socijalna kategorija, ali kad oporezujete drugu, treću ili petu, to je ekonomska kategorija. Najvažnije je mrtvi kapital staviti u funkciju, kazala je svojedobno za Jutarnji list.

Nesređena administracija teško može jamčiti naplatu poreza. Evidencija  kupoprodajnih ugovora postoji. Ono što  trebamo jest - općenita procjena vrijednosti svih nekretnina.

Ako ćemo sve te stvari reforme odgađati zbog toga što nam nešto drugo nije sređeno, onda nikad nećemo ništa srediti niti ćemo ijednu reformu provesti. Mislim da treba dogurati stvari do neke mjere gdje je uvođenje ovakvog poreza izvedivo i po putu dalje tjerati da se to riješi, inače bojim se da nećemo ništa napraviti, kaže Vizek.

Slavko Linić na vlastitom primjeru objašnjava zašto misli da je porez na nekretnine dobar:

Po svojim roditeljima imam udjele u nekakvim starim kućama kojima je, nažalost, propao krov, urušile su se, napuštene su - i to je sramota za sve nas vlasnike. Zato je ovakav porez dobar, jer će netko od nas tada otkupiti od ostalih, probati to razriješiti i platiti porez ili staviti nekretninu u funkciju.

Kolikogod nesuglasja u novoj vladi bilo, porez na nekretnine sasvim će sigurno morati doći na dnevni red. Dužni smo to i Europskoj komisiji. Samo što bi se na kraju moglo pokazati kako će u velikom problemu biti i država. Ona koja o svemu treba odlučiti, dosadašnji najneefikasniji vlasnik nekretnina.