RAD NA ODREĐENO VRIJEME

Zakon o državnim službenicima jedna od glavnih tema saborske rasprave, izjasnili se Pusić, Maras, Bauk i Podolnjak

Autor

av/h

Saborska rasprava o Zakonu o državnim službenicima, koji predviđa nova zapošljavanja u državnoj službi u kontekstu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, kod zastupnika je u srijedu izazvala dvojbe da će to dovesti do povećanja broja "uhljeba" pa su pozivali na veću transparentnost.

30.01.2019. u 14:52
Ispiši članak

Zakon predviđa prijem u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu isključivo vezano uz predstojeće obveze Hrvatske u pogledu predsjedanja Vijećem EU, obzirom da postojećim zakonskim rješenjem radni odnos na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana.

Podoljnak: Široko otvorena vrata zapošljavanju na određeno vrijeme 

Mostov Robert Podolnjak uvjeren je kako se izmjenama široko otvaraju vrata zapošljavanju na određeno vrijeme.

Time što nemamo dovoljno službenika koji mogu raditi na europskim poslovima zapravo se šalje poruka da nam uprava ne valja, upozorio je Podolnjak.

Umjesto da se bolje plati službenike u sustavu, omogućava se plaćanje po ugovorima, kaže Mostov zastupnik.

HDZ-ova Marija Jelkovac ne smatra da će se zbog te mogućnosti krenuti u bezglavo zapošljavanje službenika na određeno vrijeme, već se otvara mogućnost prijema u državnu službu zbog povećanja opsega poslova tamo gdje to bude i kada to bude nužno. 

Pusić: Izmjene racionalne, ali smanjuje se transparentnost

Predložene izmjene koje se odnose na Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a su racionalne i imaju smisla, rekla je Vesna Pusić (GLAS).

Zamjerila je, međutim, što se do sada plan primanja u državnu službu objavljivao i u jednom dnevnom listu s nacionalnom cirkulacijom, a sada se to ukida. Objavljivati će se samo u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva, a to smanjuje transparentnost, kaže Pusić.

Osim toga, brišu se rješenja o ocjenjivanju državnih službenika, nema više klasifikacije radnih mjesta osim za rukovodeća, uz objašnjenje da će to biti u Zakonu o plaćama.

To je, drži Pusić, loše i nelogično rješenje jer Zakon o plaćama mora biti izveden upravo iz ovog zakona, a ne obrnuto.

Bauk: Onemogućiti "izvrdavanje" oko poslova s EU

SDP-ov Arsen Bauk složio se kako bi bilo nelogično da isti broj službenika treba u normalnoj situaciji, kao i onda kada predsjedamo vijećem EU.

"Trebalo bi u tekst zakona dodati odredbe koje bi onemogućile 'izvrdavanja' oko poslova koji se tiču predsjedanja, kako se takvi zaposlenici ne bi onda prebacivali na poslove koji s tim nemaju veze", upozorio je Bauk.

Kada je riječ o najavljenom Zakonu o plaćama, Bauk je izrazio sumnju da će sustav koji je sada na snazi biti lako promijeniti, te da će se uspjeti ispregovarati sa sindikatima.

Mirando Mrsić (Demokrati) smatra da novi zakon nije dobro pripremljen. Referira se na nepostojeći Zakon o plaćama, koji je još uvijek u pripremi i pitanje je hoće li u dogledno vrijeme doći u Sabor, dodao je.

Nitko ga, kaže, ne može uvjeriti da zakon neće omogućiti "uhljebljavanje", a rezultat će biti još veće nepovjerenje građana u sustav.

Maras: Svi HNS-ovci se žele baviti zaštitom okoliša

SDP-ov Gordan Maras prozvao je HNS zbog klijentelizma i založio se za veću transparentnost pri zapošljavanju.

"Ne bi se tada dešavale situacije kao u Fondu za zaštitu okoliša, koji vodi HNS-ovac, a trećina je zaposlenih iz HNS-a. Kad se upišete u tu stranku odgovarate na pitanje želite li se baviti problemom zaštite okoliša, a svi pišu 'da'”, kaže Maras.

HSS-ovac Željko Lenart svoju je sumnju u bujanje zapošljavanja "uhljeba" ilustrirao vicem: "Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.