Zakačili se Peternel i Ressler oko goruće teme: 'Objasnite to ljudima koji strahuju i očajavaju'

 'Imamo ogroman problem, o brojkama ćemo raspravljati na sjednici Sabora'

Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić na pitanje o organizaciji seoskih straža odgovorio je kako je riječ o samoorganizaciji, odnosno o ideji koju je sinjski gradonačelnik Miro Bulj iznio nakon što je pozvao institucije da "začepe" granice.

Bulj vikao: 'Moj Sinj je na granici s Bosnom!'; Jandroković: 'Nevjerojatno da krivite Hrvatsku'

"Samo ću vas  nadopuniti. Ono što je Miro Bulj prvo rekao je da poziva nadležne institucije da začepe granicu, a ako se ovo nastavi, poveća i eskalira da će se ljudi morati samoorganizirati. Samoorganiziranje je obrana vlastitog života, sigurnosti vlastite obitelji, svoga susjeda i imovine je nešto što je zakonito. On je pozvao nadležne institucije da zatvore granicu", objasnio je.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

"Imamo golem problem. Dobili smo izvješće o stanju ilegalnih migracija koje ćemo u četvrtak diskutirati u Saboru i to izvješće je zastrašujuće. Možemo poslije konkretno, kako o brojevima, tako i o pokušaju relativizacije u tom izvješću. Žele nas uvjeriti da to nije tako strašno, a brojevi doista jesu strašni. Dan nakon je krenula hajka na Miru Bulja, ali sljedeći dan je došla vijest da su u međusobnom oružanom obračunu migranata u Srbiji poginule tri osobe", izjavio je zabrinuto.

Zaključio je da je dio Pakistanaca koji je sudjelovao u pucnjavi u Srbiji, ranije uhićen u Zagrebu.

Novi veliki problemi u Srbiji: Izbilo nasilje među migrantima, ima mrtvih

"Dolazeći u ovaj studio vidio sam na portalima vijest da je pet Pakistanaca koje se povezuje s tim obračunom, uhićeno u Zagrebu i to na području Trešnjevke gdje živim. Situacija je alarmantna i smatram da o tome treba ozbiljno razgovarati", dodao je.

'Jedan od najvećih problema su niske kazne za krijumčarenje migranata'

Oporbeni saborski zastupnik i predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ocijenio je kako je Buljeva ideja seoskih straža neprimjerena i da taj posao u demokratskoj zemlji radi policija.

"To je neprimjereno. U Hrvatskoj, kao demokratskoj zemlji postoji policija koja je nadležna za očuvanje reda i mira. Seoske straže ne mogu riješiti ovaj problem. Ovaj problem ne može riješiti ni Hrvatska sama. Ovaj problem je zakuhala davno i Europa i Zapad, tzv. razvijeni Zapad koji je većinu migranata ostavio na cjedilu", naveo je.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Rekao je kako je Hrvatska na migrantskoj ruti u funkciji "protočnog bojlera" i upozorio kako u ovom trenutku "u principu ne postoji nešto što se zove EU".

"Mi smo ovdje, nažalost ili na sreću, protočni bojler u jednom sustavu koji se korjenito mijenja, gdje u principu ne postoji nešto što se zove EU. Postoje isključivo partikularni interesi pojedinih država tj. zemalja članica. Postoji veliki vremenski interval između usuglašavanja komisije, vijeća i parlamenta. Njemačka ima neku svoju politiku, Francusku svoju, Danska ima svoju. Tu Hrvatska osobito zbog okruženja, a to su BiH i Srbija, kojima EU nije propisala mrkvu i batinu, koje imaju bezvezne režime s određenim zemljama, nažalost ne možemo puno pomoći", rekao je.

Treba li Hrvatska poslati vojsku na granice zbog migranata: Svi upiru prstom u jednu zemllju

Upozorio je na velik broj kanala preko kojih Hrvatska može zatražiti pomoć, ali i da sve veći problem predstavljaju niske sankcije za slučajeve krijumčarenja kojih je u Hrvatskoj zabilježeno čak 347.

"Ključan problem je da u Hrvatskoj 347 osoba uhvaćeno zbog šverca ljudi, 84 posto je uvjetno osuđeno do godinu, dvije i novčanom kaznom do 10 tisuća eura. To nije normalno", zaključio je.

Ove godine očekuje se preko 100 tisuća prlazaka granice

Eurozastupnik Karlo Ressle, naglasio je da je Hrvatska policija uspjela zaustaviti kretanja u Brodsko-posavskoj županiji te da tema migracije u brojnim raspravama izaziva pažnju: "Nema nikakve dileme da je Hrvatska na nevjerojatnom snažnom migracijskom pritisku, na jedinoj pravoj kopnenoj ruti koja ide prema Europi", rekao je dodao kako se ove godine očekuje "preko 100 tisuća" prelazaka granica.

'Ugrožena je struktura stanovništva Europe'

Igor Peternel iz Domovinskog pokreta pojasnio je sveopću zabrinutost ljudi za vlastitu sigurnost te je dodao kako ljudi "očajavaju".
"Vrlo vjerojatno je vrhunac trenutnog vala iza nas, međutim, to ne znači ne trebamo i dalje nastaviti ulagati, kao što se i ulagalo od 2016. godine u Hrvatsku policiju s EU fondovima, protiv čega je SDP bio u više navrata u Europskom parlamentu", rekao je.

"Lako je gospodinu Ressleru reći da bi se trebali svi skupa kloniti takvih razbacivanja. Međutim, to objasnite ljudima kojima je svakodnevno ugrožena imovina, koji očajavaju, koji osjećaju zabrinutost za vlastitu sigurnost. Njima je potrebno to objasniti, zbog čega ne mogu osjećati onu sigurnost kako su imali svih ovih godina, nego sad moraju se suočavati s nekim ugrozama za koje smatraju da to nije potrebno", dodao je.

Zaključio je da su hrvatski zakoni dobri i otkrio o kakvim se brojevima radi kada je u pitanju traženje azila.

"Pazite vi sad ove brojeve. Znači od 2015. do 2021. godine cca. 15 tisuća traženja azila. S time da u 2015. imamo 152, a od 2018. do 2021. 12,5 tisuća. Samo u prvih 10 mjeseci ove godine, pazite brojku, 54.482. Samo prvih 10 mjeseci ove godine. Koja je struktura? 81,4 posti su muškarci. Od kud dolaze ti ljudi? Afganistan 17,4 tisuće, Turska sedam tisuća, Ruska Federacija 6,3 tisuće, Maroko 5,3 tisuće pa Pakistan, Irak, Bangladeš, Sirija, Nepal, Indija, Iran. Jesu to zemlje u kojima vladaju ratno stanje. O čemu mi pričamo", izjavio je.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Naglasio je kako se radi o "ugrozi strukture stanovništva Europe" te da je na djelu "za sada neoružana okupacija europskog prostora" te da Hrvati ne žele opet biti vojna krajina.

Ulaskom u Schengen Hrvatska je postala primamljivija tražiteljima azila, čak 600 posto više ljudi želi u zemlju

"Dobili smo podatke iz Europske unije da je samo u 2014. i 2015. godini u prostor Schengen ušlo preko milijun ljudi. Mi imamo situaciju Dublinskog sporazuma. Ok, ti ljudi će svi otići. Mi se s tim slažemo. Za sada je to tako. Ali što će biti kad se ispune kvote? Po Dublinskom sporazumu oni će se vraćati natrag. Oni će postati ovdje teret našoj državi. Što ćemo mi s tim ljudima? A druga je stvar, što mi ne želimo biti vojna krajina. Naši ljudi ne žele se s tim baviti", zaključio je.