Zaiskrilo zbog štrajka zdravstvenih djelatnika: 'Tko će odgovarati za posljedice?'

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić u emisiji "U mreži prvog" odgovorio je na pitanje hoće li štrajk dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, kako su neki prognozirali, dok Sindikat Zajedno poručuje da čak nekoliko desetaka tisuća pacijenata danas neće moći dobiti zdravstvenu uslugu. "Neće dovesti do kolapsa sustava. Pacijenti će dobiti uslugu. Liječnici i medicinske sestre u RH nisu u štrajku. Mi imamo 75 tisuća djelatnika u zdravstvu, sindikat Zajedno mislim da ima oko dvije i nešto tisuće članova, neće tu biti nikakvog kolapsa", naglasio je.

"Osim toga, potpisali smo sporazum u petak sa Sindikatom Zajedno o poslovima koji se moraju provoditi. Naši pacijenti mogu biti mirni, pogotovo ako se radi o hitnim stanjima, onkološkim pacijentima, svi oni bez problema mogu doći danas", dodao je i preporučio i onima koji nisu ''hitni'' da normalno dođu u bolnicu. Na pitanje što se učinilo da do štrajka ne dođe, Dulibić je rekao da "za ovaj štrajk nije bilo nekakve potrebe". Spomenuo je uređivanje plaća u zdravstvu, koje su rasle.

"Mi smo nakon 23 godine napokon uredili sustav plaća u javnim i državnim službama. Plaće u zdravstvu su rasle u odnosu na proteklu godinu preko 30 posto. U osam godina našeg mandata preko 100 posto je to raslo. Mi smo rekli - ako je došlo do nekih pogrešaka u evaluaciji radnih mjesta, moramo primjenjivati zakonske mogućnosti, a to je Vijeće koje u skladu sa zakonom o plaćama u javnim i državnim službama, napraviti reevaluaciju tih radnih mjesta", objasnio je. Dodao je da se otvaraju i pregovori za granski kolektivni ugovor.

FOTO: HRT/HTV

Kad planiraju pozvati sindikate za stol?

"Sa sindikatima smo razgovarali dva puta, nikakvog problema mi nismo vidjeli. Druga stvar koja njih najviše muči je Zakon o djelatnostima u zdravstvu, to jest priznavanje određenih kompetencija na diplomskoj razini, za magistre struke, što smo isto tako uvrstili u plan zakonodavnih aktivnosti prije početka ovoga sastanka. S Komorom zdravstvenih radnika njima smo uputili prije toga svega da nam dostave kompetencije koje trebaju biti potrebne, oni nam dostave tekst izrade zakona, znači nikakve potrebe za ovim štrajkom nema", ponovio je.

Voditeljica Odjela za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku u Sindikatu Zajedno Petra Medač Čorak rekla je da će se štrajk sigurno osjetiti kod pacijenata "Postoji potreba za ovim štrajkom jer smo mi kulturno posljednjih nekoliko godina, a posebno intenzivno od proljeća ove godine, upozoravali na pogreške", rekla je. "Dogodilo se to da su oni našu struku sveli pod opći naziv - zdravstveni radnik, zdravstveni radnik prvostupnik. To je otvorilo plodno tlo poslodavcima da slobodnim odabirom dodjeljuju koeficijente. A druga stvar je što magistri medicinske laboratorijske dijagnostike više od 11 godina nisu smješteni na svoja radna mjesta i sad gospodin Dulibić uvjerava da će napraviti zakon iduće godine", napomenula je.

Dodala je da se zakon najavljivao svake druge godine proteklog desetljeća, te da dok ne vidi da u tom zakonu piše datum kad stupa na snagu, ne vjeruje u obećanja. Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva odgovorio je da je ovo prvi put da su zakon stavili u plan zakonodavnih aktivnosti. "Mi smo prošli put rješavali magistre sestrinstva, to je bio veliki problem. Njima je trebalo 11 godina od kada je doneseno to u zakonu, dok nije riješeno u uredbi. Vozače saniteta isto tako smo rješavali prije dvije godine", objasnio je Dulibić. Dodao je da su prije dvije i pol godine vozači saniteta imali koeficijent 0,7, a nakon intervencije u uredbu, koeficijent se dignuo na 0,9, a sad je 1,43, dvostruko više nego prije dvije godine.

FOTO: HINA / Nebojša Tejić / STA

Markuš: Deset godina smo tražili svoju uredbu, radno mjesto i pripadajući koeficijent

Koji je glavni razlog štrajka? Traži li se povećanje osnovice za najmanje 20 posto i promjenu uredbe o koeficijentima? "Ovo što gospodin Dulibić govori djelomično je istina, djelomično nije. Mi vozači saniteta do prije dvije godine smo bili na različitim koeficijentima na nivou Republike Hrvatske. Jedni vozači saniteta su bili na koeficijentu vozača hitne medicine, a drugi na sanitetskom", rekao je Vladimir Markuš, voditelj Odjela saniteta u Sindikatu Zajedno. Objasnio je da je koeficijent bio različito reguliran od županije do županije i da nije bilo uredbe kojom bi bili priznati kao vozači saniteta. "Vodili smo se pod zanimanje vozač-dostavljač na lakim teretnim vozilima. Mi smo tražili svoju uredbu, svoje radno mjesto i pripadajući koeficijent. Deset godina smo mi to tražili", rekao je.

Ispričao je da je deset godina imao manju plaću od drugih vozača u drugim županijama, što se napokon uredilo i sada su koeficijenti jedinstveno dodijeljeni za vozače saniteta na nivou RH. "Sada, kada smo došli pod Zavod za hitnu medicinu, opet smo u istom problemu da imate županije gdje vozači saniteta su na različitim koeficijentima. Znači Istarska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i grad Osijek. Vozači saniteta imaju koeficijent vozača hitne. Dok u drugim županijama smo mi opet ostali na koeficijentu 1,43", napomenuo je. Dulibić je odgovorio na Markušev komentar da vozači vlakića u parku prirode imaju veću plaću od vozača saniteta.

"Dvojica nisu vozači vlakića, to su vozači autobusa. Imaju, kad se zbroji taj koeficijent, 18 eura bruto više, ali oni ne dobiju više jer naši vozači drugačije rade i smjenama i vikendom, dodatke dobiju. U uredbi su našli dvojicu nekakvih vozača tzv. vlakića, u biti je to autobus ili neki djelatnici koji rade sa zmijama. I to su isto dvojica koja rade sa zmijama otrovnicama u Imonološkom zavodu", kazao je. "Što se tiče vozača saniteta, SDP-ova vlada je to razdvojila, taj koeficijent. Nama je trebalo, istina, više godina da to riješimo. Mi smo napokon riješili taj sustav", dodao je. Dulibić je ustvrdio da postoje određeni organizacijski problemi u sanitetskom prijevozu. "Oni se tiču organizacije rada, što očito pojedini županijski zavodi za hitnu medicinu ne tumače to sve isto. I u nekim slučajevima navodno isto tako tjeraju ljude da voze s vozilima saniteta hitni prijevoz, što ne bi smjeli po našim pravilnicima", rekao je.

FOTO: HINA/ Damir Senčar

'Tražimo da se ispravi anomalija s pojedinim koeficijentima'

"Moja plaća saniteta vam je ovako. Prekovremeni rad, rad subotom, rad noću, 1225 eura", otkrio je Markuš. Dodao je da je uredba dobra, ali da je za neka radna mjesta krivo vrednovana.  "Mi smo prije toga imali posebne uvjete rada za svako radno mjesto koji su trebali se uračunati u hibridni koeficijent. I tu smo vidjeli da to nije dobro napravljeno", naglasio je. "Da se to dobro vrednovalo, onda ja kao vozač saniteta sada ne bih imao koeficijent 1,43, ja bih trebao imati 1,55. Zašto? Jer smo prije ove uredbe bili na sedam postotnih bodova od vozača hitne. Sada novom uredbom je razlika 17 postotnih bodova u obračunu plaće. Nisu se dobro vrednovali posebni uvjeti rada, nisu se dobro izračunali i zato je došlo do anomalije", objasnio je.

"A Vijeće za praćenje danjih anomalija neka radi svoj posao i neka ispravi ostale nepravilnosti", rekao je. Predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić Zanetti osvrnula se na to kako će se štrajk odraziti na pacijente i njihov pristup zdravstvenim uslugama. "Nas pacijenti zaista zovu u brizi, oni koji putuju prvenstveno, koji moraju doći, recimo, i sat vremena im treba do bolnice. Zamislite tu situaciju da oni putuju, da uzmu recimo dan slobodno s posla i da dođu i da ne mogu obaviti ono što su čekali, a znamo koliko se čeka, mjesecima ili godinama", ispričala je. Dodala je da razumiju potrebu i podržavaju zahtjeve da se koeficijenti riješe kako bi se smanjila diskriminacija između zdravstvenih radnika, međutim "ne preko leđa pacijenata". "Ovo što se sad događa jutros i što će se sad događati, to nije poruka Vladi, nego taj prosvjed direktno šteti pacijentima i samo njima i nikome drugome, jer oni će biti oštećeni, oni će morati podnijeti taj teret", napomenula je te nastavila:

Počeo štrajk zdravstvenih djelatnika: 'Sve se radi da nas se suzbije, ali neće uspjeti'

"A znamo da zdravlje ne može biti na odgodi, jer jednostavno to nije dopustivo da jednom onkološkom pacijentu bude onemogućena zdravstvena zaštita zbog nekih zahtjeva". Naglasila je da je spomenuto da će raditi hitne službe, međutim onkološki pacijent koji je na svojoj redovnoj terapiji ne spada u tu hitnost. "On je itekako hitan i sigurno ne smije biti zanemaren, ne smije biti vraćen kući", istaknula je. "Ovim putem ja zaista molim da dođe do komunikacije, da se to riješi, jer tko će odgovarati za posljedice koje će se dogoditi ako pacijenti ne budu obrađeni, ako budu vraćani kući, ako se obustavi terapija za onkološke pacijente, a zamislite samo liste čekanja koje su se počele rješavati, sad zamislite kada se obustavi rad koliko će se i dalje čekati i što pacijenti onda mogu očekivati?", poručila je. Dodala je da "zdravlje pacijenta ne smije biti ugroženo zbog odgoda u zdravstvu".