Zagrebačka Vodoopskrba otpušta svoje zaštitare, a angažira vanjske iz Bilić-Erića

Zaštitari u civilnoj odjeći 

"Za angažiranje između 60 i 70 zaštitara Bilić-Erića plaćamo oko 600.000 kuna mjesečno, umjesto da za taj novac sami zaposlimo 60-tak novih zaštitara. Još otkako je, na zagovor pojedinih naših šefova, 2010. Bilić-Erić ušao u VIO, naša zaštitarska služba se sustavno devastira, a trebamo štititi preko 100 objekata koji su pod aktivnom kontrolom, te još oko 200- tinjak manjih. U administraciji otvaraju nova radna mjesta, a zabranili su zapošljavanja novih zaštitara. S obzirom na prirodni odljev zaposlenika sve nas je manje i sve nas se brže istiskuje – ostalo nas je oko 40-tak, dakle u firmi nas sada ima manje nego li zaštitara Bilić-Erića", požalio se portalu sugovornik dobro upućen u problematiku, koji je inzistirao na anonimnosti.

On tvrdi da je tek nakon uvođenja Bilić-Erića u poslove zaštite u njegovoj tvrtki zaštitarima ukinuta obveza sanitarnog pregleda, usluga koja se plaća, pa i u tome vidi pogodovanje vanjskom partneru, "a sigurnost vode građana Zagreba se podređuje privatnim interesima".

Zaštitare Bilić-Erića VIO je angažirao na nizu lokacija poput vodocrpilišta Bundek, vodospreme Jurjevska, Prekrižje, Remete, a čuvaju i tri od četiri porte. Napominje da se lani smijenjeni direktor tvrtke VIO Marin Galijot – inače čovjek od najvećeg Bandićeva povjerenje i osoba o kojoj, piše portal, "dosad nismo baš lijepo pisali" jer je građanima "višestruko kršio pravo na pristup informacijama o poslovanju tvrtke" koju je vodio – pokušao suprotstaviti ideji da Bilić-Erić preuzme te porte, "no dobio je packu. Bilić-Erić ušao je u tvrtku za prijašnjeg mandata Davora Poljaka, koji je sada ponovno postavljen za direktora, a smijenjeni Galijot je postavljen za tehničkog direktora", kaže sugovornik portala zagrebi.hr.      

Vanjski zaštitari ponekad čuvaju i nekretnine na kojima teško da bi se moglo ukrasti bilo što skuplje od cijene njihovog angažmana. "Bilić-Erić tako čuva odlagalište zemlje u Sv. Klari, što im VIO plaća oko 28.000 kuna mjesečno. Također čuvaju još jedan napušteni objekt, vodocrpilište Jakuševac, za koji nije baš jasno zašto mora biti čuvan", upozorava naš izvor.  

Portal Zagrebi nedavno je pisao o problemima s čuvanjem bivše mesne industrije Sljeme u Sesvetama, slučaj o kojem je prvi pisao portal Direktno. 

I taj su, također napušteni objekt čuvali zaštitari Bilić-Eriću sve do 1. prosinca 2021. kad im je posao otkazan jer je rečeno da će čuvare zamijeniti kamere, no nakon samo nekoliko dana voditelj službe sigurnosti VIO Damir Popov vratio je zaštitare te iste firme u bivšu tvornicu.

Sugovornik portala Zagrebi tvrdi i da je tijekom 2021. za usluge uvođenja video-nadzora na šest objekata Bilić-Eriću, a koje je dogovorio  Popov, bilo navodno plaćeno 2,5 milijuna kuna plus PDV, i to s upitnim rokom garancije od svega šest mjeseci, s time da video nadzor i dalje ne funkcionira.

"Djelatnici Bilić-Erića na pojedinim objektima, koji su pod zaštitom 24 sata, rade i po 24 sati u komadu, i to čak i po više dana zaredom, čime se krši Zakon o radu. Oni uglavnom nisu adekvatan kadar za pružanje potrebnih usluga VIO-u, jer su angažirali puno umirovljenika koji nemaju licence, tako da su oni zapravo redari a ne zaštitari. Iako takvi ljudi ne bi smjeli raditi više od četiri sata dnevno, u praksi nije tako. Poneki zaštitari, čuvari rade po 400 do 450 sati mjesečno, što direktno utječe na budnost i spremnost radnika, te na sigurnost vode općenito. Neki od njih rade u civilnoj odjeći, dovlače krevete u svoje kontejnere. A osnovni je problem što naša zaštitarska služba nema nikakve ingerencije nad tvrtkom Bilić-Erić, tako da oni sami odlučuju kako će rotirati svoje zaštitare po lokacijama, odnosno objektima", zaključuje naš sugovornik. 

Holding: Cilj nam nije outsourcing

Odgovorne iz Zagrebačkog holdinga, koji je vlasnik tvrtke VIO,Zagrebi je tražio da prokomentiraju te navode. Za odgovore na postavljena pitanja čekali su 16 (!) dana, a baš tih dana na terenu se dosta toga promijenilo, kako navode, "možda baš zbog naših pitanja".

Kako doznaju od svojih izvora, "zadnjih dana počela je ozbiljna zamjena čuvara i redara bez licence na vodoopskrbnim objektima, te ih se naglo zamjenjuje s čuvarima i zaštitarima sa licencama". Tvrdi i da je s objekata koje čuva Bilić-Erić povučena sva dokumentacija unazad nekoliko godina.

Iz Holdinga nisu uspjeli službeno dobiti podatak koliko je djelatnika Bilić-Erića angažirano u tvrtki VIO i na kojim sve lokacijama, s opravdanjem da bi "objava lokacija, broja zaštitara i organizacije zaštitarske službe na pojedinim lokacijama predstavljala sigurnosni rizik". 

Na pitanje o tome zašto otpuštaju 11 vlastitih zaštitara, te hoće li se, prije  što se podijele najavljeni otkazi, otkazati suradnja zaštitarima Bilić-Erića, odgovoreno je da je "Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. suradnju s tvrtkom Bilić-Erić d.o.o. realizirala temeljem okvirnog sporazuma sklopljenog 8. listopada 2020. između Grada Zagreba i zajednice ponuditelja koju čine četiri zaštitarske tvrtke, na rok od dvije godine. Prije otpuštanja vlastitih zaposlenika preispitivat će se i ugovorni odnosi sa vanjskim partnerima. Cilj optimizacije radne snage nije outsourcing tih aktivnosti prema vanjskom pružatelju usluge", umiruju u gradskoj tvrtki.

Kako se navodi u odgovoru iz Holdinga, ustanove Grada Zagreba te sva ovisna društva bruto radni sat ugovorenog vanjskog zaštitara plaćaju  40,04 kn, plus PDV.

Što se spornog odlagališta zemlje u Sv. Klari tiče, "predmetna lokacija služi za privremeno odlaganje zemlje iz iskopa prilikom sanacije puknuća na cjevovodima koji su u nadležnosti tvrtke VIO. Kako bi se spriječilo nastajanje divljeg odlagališta, objekt je pod nadzorom 0/24 sata". No kad smo ih suočili s ogromnim troškovima čuvanja tog odlagališta zemlje, obećano je da će se "u sklopu projekta optimizacije zaštitarskih aktivnosti preispitati model zaštite te i sličnih lokacija i po potrebi modificirati ili uvesti tehnička rješenja", odnosno kamere.

Međutim napušteno vodocrpilište na Jakuševcu i dalje će se čuvati "jer je objekt od važnosti za sustav odvodnje i sprečavanje poplave južnog dijela grada Zagreba. Tamo se nalazi aktivna precrpna stanica odvodnje te je pod zaštitom 24 sata". 

Na pitanje zašto se Bilić-Erić vratio u bivšu tvornicu Sljeme, odgovoreno je da se "tamo nalazi ispostava vodoopskrbe, a VIO je u zakupu tog gradskog prostora. Grad Zagreb prestao je čuvati lokaciju 1. prosinca 2021., pa od 6. prosinca 2021. poslove zaštite obavlja VIO, štiteći imovinu Društva koja je tamo smještena". Na pitanje zašto nije postavljena samo tehnička zaštita, odnosno kamere, kao što je bilo najavljeno, nismo dobili odgovor. 

Tvrdi se i da ukidanje obveze sanitarnog pregleda unutarnjoj službi zaštite VIO nije povezana s uvođenjem Bilić-Erića u poslove zaštite. "VIO je u prosincu 2019. donio Pravilnik o zdravstvenom nadzoru i zdravstvenom odgoju osoba koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji, prometu i usluživanju hrane ili opskrbi stanovništva vodom za ljudsku potrošnju. Prema tom dokumentu, obavezu obavljanja zdravstvenih pregleda na kliconoštvo imaju samo radnici koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, odnosno vodom za ljudsku potrošnju, a što sa zaštitarima nije slučaj", kažu u Holdingu.   

Tvrde i kako garancija za video-opremu koju je postavio Bilić-Erić ne vrijedi šest, kao što im je rečeno, nego 24 mjeseca.  

Poriču i da zaštitarska služba u VIO nema ingerencije nad tvrtkom Bilić-Erić te da oni sami odlučuju kako će rotirati svoje zaštitare.

"Kontrolori smjena VIO nadležni su za sva mjesta gdje se koristi vanjska usluga tjelesne zaštite, u svakodnevnom su kontaktu s kontrolorima tvrtke Bilić-Erić i zajednički dogovaraju rotacije zaštitara", odgovoreno nam je u Holdingu. 

VIO su vodili i ljudi osuđeni zbog korupcije 

Nekadašnja tvrtka VIO bila je ugašena 2006. i pretvorena u jednu od podružnica Zagrebačkog holdinga, a njeni zadnji direktori bili su: Dragan Kovačević (kasnije uhićen zbog afere JANAF), Jadranko Husarić (kasnije osuđen zbog korupcije) te Slobodan Ljubičić Kikaš, kreator ideje stvaranja Zagrebačkog holdinga (optužen u aferi "Agram", lani je proglašen "raspravno nesposobnim").

A onda je Ljubičić 2013. odlučio dio tih podružnica, VIO, GSKG i još neke, ipak ponovno osamostaliti, što nije prošlo bez protivljenja ostalih članova uprave Holdinga. 

Ponovno je osnovana tvrtka VIO d.o.o., u vlasništvu Holdinga, a za njene direktore su postavljeni Ljubičić, Poljak ali i Ante Samodol, koji je ubrzo otišao. Nakon lanjske smjene vlasti u Zagrebu Samodol je postavljen za člana uprave Zagrebačkog holdinga, no ni tada nije dugo izdržao. VIO svake godine ima oko pola milijarde kuna prihoda, bili su u plusu sve do 2019. godine, koja je završena s gubitkom od 18,5 milijuna, a 2020. gubitak je bio još veći – 41,5 milijuna kuna. 

Jozić: Svi naši zaposlenici imaju licence i prošli su sigurnosnu provjeru'

Iz Grada nisu uspjeli dobiti odgovor na pitanje je li istina da na pojedinim objektima djelatnici Bilić-Erića neprekidno rade više od 12 sati. 

"Zaštitarima tvrtke Bilić-Erić poslodavac nije VIO već tvrtka Bilić-Erić, koja je odgovorna za postupanje sukladno Zakonu o radu", odgovoreno je. Iz istog razloga nisu znali reći jesu li svi djelatnici Bilić-Erića prošli sigurnosnu provjeru, iako neki od njih štite i strateški važne objekte poput vodocrpilišta – tako su nedavno djelatnici VIO-a ulovili migrante unutar štićenog područja, prilikom čega je MUP intervenirao.

Zato su s portala kraći upit poslali i tvrtki Bilić-Erić Security. 

"Svi naši zaposlenici imaju zaštitarske licence koje su uvjet za obavljanje poslova zaštitara. Svi naši djelatnici su prošli sigurnosnu provjeru, jer je sigurnosna provjera uvjet za dobivanje zaštitarske licence", odgovorio je Matija Jozić, direktor tvrtke Bilić-Erić Security.   

Na pitanje je li istina da na pojedinim objektima djelatnici Bilić-Erića rade neprekidno više od 12 sati, pa čak i po nekoliko dana zaredom, Jozić kaže: "Naši zaštitari rade sukladno rasporedu, a zbog korone i čestog obolijevanja, nažalost, događaju se i situacije kada rade više".