'ŽRTVA ZA DOMOVINU'
Vukovarci se prisjećaju stradanja Borova naselja: U tri mjeseca opsade ubijeno 176 branitelja i civila
Komemorativnim skupom "Žrtva Borova naselja za Domovinu" ispred ostataka u Domovinskom ratu srušene zgrade vukovarskog Borovo commerca, u čijem se podrumu nalazila pričuvna ratna bolnica, u nedjelju je započelo obilježavanje 32. godišnjice stradanja hrvatskih branitelja i civila te vukovarske gradske četvrti.
Vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva među kojima i Udruga "Vukovarske majke" čija je predsjednica Manda Patko u govoru rekla da Vukovarci i danas traže pravo na istinu i nadaju se da će pronaći svoje najmilije.
"Živimo i nadamo se tomu iako nas je svake godine sve manje i manje. Oni koji znaju gdje su naši najmiliji šute, a godine prolaze jedna za drugom", dodala je Patko navodeći da se u Vukovaru još traga za 374 osobe nestale u Domovinskom ratu.
Među sudionicima obilježavanja bila je i Milka Pančić čija je kći Jelena zadnji put viđena u nekadašnjem Borovu Selu, današnjem Borovu, a odvedena je iz Borovo commerca.
Slom obrane Borova naselja: 'Četnici su hodali po ranjenima, svi smo čekali da pakao završi'
"Od tada joj se gubi svaki trag i ne znam ništa o njoj. Tapkamo već 32 godine u mjestu", rekla je.
Marija Šestan traži sina Tomislava koji je 1991. godine bio u Borovo commercu i zadnji put je viđen u koloni zarobljenih Vukovaraca iz koje ga je u Borovu naselju izdvojio časnik JNA kako bi unio ranjenu ženu u autobus.
"Taj je autobus došao u Borovo Selo i on je unio tu ženu u školu, tada su došli po njega neki u uniformi i odveli ga i to je bio kraj. Gdje je, ne znam. Iako vjerujem da se zna što se s njim dogodilo, ali oni koji znaju šute. Više ga tražim nego što je imao godina. Bila mu je 21 godina, a ja ga evo tražim već 32 godine", svjedočila je novinarima Šestan.
Penava: 'Srbija ima politiku skrivanja'
Nazočan obilježavanju "Žrtve Borovo naselja za Domovinu" bio je i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je u izjavi novinarima poručio da se ubijene žrtve ne mogu vratiti, ali kao društvo možemo učiniti sve kako bi se otkrili nestali i kaznili počinitelji zločina.
FOTO: HINA/Damir Senčar
"To je ono što nažalost, vidjeli smo jučer u Vukovaru, ali i Šabrnji izostaje na velikom broju naših stratišta. Nažalost, u Srbiji je ta politika od 1991. sakrivanja i prikrivanja činjenica, istina i dokaza ali i negiranja i logora i zločina i genocida ako hoćete i dok je tako od njih, ove garniture, očekivati neki iskorak bojim se da je teško i već godinama nije tako", rekao je dodajući kako je nužno uvijek upučivati apele onima koji raspolažu podacima o nestalima da ih pruže.
Nakon prigodnog komemorativnog programa, u koloni sjećanja sudionici obilježavanja, kojih se okupilo nekoliko tisuća, prošli su gradskim ulicama do Župne crkve Gospe Fatimske, gdje će biti služena misa zadušnica.
Tijela bacana u rijeku
Na obali Dunava u Borovu, komemorativnim skupom "Svjedočenjem protiv zaborav"” u popodnevnim satima odat će se počast stradalim braniteljima i civilima koji su na dunavskoj obali ubijani, a tijela im bacana u rijeku.
Položit će se vijenci i upaliti svijeće i na Farmi Lovas, gdje su iz masovne grobnice 2001. godine ekshumirane 24 žrtve ubijene u Borovu naselju i Vukovaru, čiji su posmrtni ostaci bili pomiješani s ostacima uginule stoke. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kasnije popodne u Borovu naselju odat će se počast i kod Spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu.
Po podacima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991. godine, u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika. Neprijatelji su ga gađali tenkovima i zapalili, a po ulasku agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Na današnji dan 1991. godine ubijena je 51 osoba, a u tri mjeseca opsade Borova ukupno 176 branitelja i civila.
Duž trase kojom prolazi kolona sjećanja od Borovo Commerca do crkve Gospe Fatimske učenici vukovarskih osnovnih škola su upalili lampione u nedjelju rano ujutro.
'Ne znamo što se dogodilo'
Među sudionicima kolone sjećanja u Borovu naselju bio je i Dalibor Đurđek, sin nestalog varaždinskog policajca Ivana Đurđeka.
"Posljednje se sjećam njegovog odlaska, mene je držao za ruku, a brata je nosio u naručju. Trebao se vratiti za tjedan dana, ali na žalost nikada ga više nismo vidjeli. Od potrage nikada nećemo odustati, na žalost naša majka je preminula prije tri godine, od početka je bila uključena u potragu za našim ocem i drugim nestalima i ona nam je snaga i motivacija da ne odustanemo, da i dalje tražimo istinu, ne samo o našem ocu, nego i ostalih pet nestalih Varaždinaca i Međimuraca koji su nestali u obrani Vukovara i Borova naselja", kazao je Đurđek.
Ivan Đurđek obrani Vukovara priključio se u rujnu 1991. godine zajedno sa 185 pripadnika policije Varaždinske i Međimurske županije. Bio je ranjen te je zadnji puta viđen upravo u Borovu commerceu.
"Ne znamo što se dalje s njim dogodilo", kazao je Đurđek čiji je brat Sandro pošao očevim stopama te je postao pripadnik MUP-a.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 32. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskm ratu nastavlja se u ponedjeljak odavanjem počasti žrtvama u Veleprometu te kod masovne grobnice na Ovčari.
*Tekst je nastao u okviru projekta "Povijesno vjerodostojno prikazivanje Domovinskoga rata: Otrgnimo zaboravu heroje Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.